PRATIO JE BRAĆU

U centru glavnog grada Bolivije nalazi se poruka navijača Dinama. U pozadini je zanimljiva priča

Grad La Paz, ilustracija

 Piemags/dcm/alamy/profimedia/Piemags/dcm/alamy/profimedia
Prolaz Kuljiš se nalazi pored glavnog trga u La Pazu, a na jednom njegovom zidu su naljepnice. Jednu su zalijepili navijači zagrebačkog Dinama
Prolaz Kuljiš se nalazi pored glavnog trga u La Pazu, a na jednom njegovom zidu su naljepnice. Jednu su zalijepili navijači zagrebačkog Dinama

U središtu glavnog bolivijskog grada La Paza nalazi se "Prolaz Kuljiš" (Pasaje Kuljiš), arhitektonsko nasljeđe hrvatskog iseljenika s otoka Visa, u kojem se nižu trgovine s knjigama, slikama i drugim kulturnim sadržajima.

Trgovac Juraj Kuljiš je prije 86 godina u dalekoj Boliviji želio sačuvati djelić rodnog kraja pa je izgradio prolaz čije tlo podsjeća na kamene ulice dalmatinskih gradova.

„Može se reći da je to poput male Hrvatske", kaže Patricia Avila Kuljiš, unuka Juraja Kuljiša. "Upravo u srcu La Paza postoji djelić Hrvatske koji živi i diše, mjesto na kojem su se ljudi okupljali i koje je vrlo poznato", kaže za Hinu.

Prolaz se nalazi pored glavnog trga, a na jednom njegovom zidu su naljepnice. Jednu su zalijepili navijači zagrebačkog Dinama uz poruku: "I na kraj svijeta s tobom. Trešnjevčani".

Starija braća

Juraj Kuljiš napustio je Vis 1905. godine. Najprije je otišao u čileanski lučki grad Iquique, gdje su živjela njegova starija braća i imala hotel. Nakon njihove smrti morao je pronaći vlastiti put.

Priliku je dobio na gradnji željezničke pruge koja povezuje čileanski grad Aricu i La Paz u susjednoj Boliviji. Radio je kao nadzornik na gradilištu, na području uz čileansko-bolivijsku granicu, gdje je upoznao mogućnosti koje mu je pružala Bolivija.

Preselio se u La Paz i ubrzo pokazao izražen trgovački duh. Primijetio je da bolivijskoj pivovari nedostaju boce, dok su se u Čileu mogle pronaći odbačene boce nakon dolaska brodova. Organizirao je njihov prijevoz u La Paz i prodavao ih pivovari. U suprotnom smjeru prevozio je povrće, jaja i druge namirnice koje su nedostajale na čileanskom tržištu.

Kasnije se posvetio trgovini krznom. Iz Bolivije je izvozio kože, a iz Europe uvozio bunde i skupocjena krzna.

Nakon godina putovanja i poslovanja odlučio se skrasiti. U La Pazu je upoznao buduću suprugu, osnovao obitelj i počeo tražiti mjesto na kojem će trajno živjeti.

"Tako je kupio nekadašnji samostanski objekt koji je pripadao redovnicama. Odlučio ga je preurediti i izgraditi kuću s poslovnim prostorima, trgovinama i uredima. U sredini je zamislio prolaz koji će povezivati zgrade", priča Patricia.

Gradnja je završena oko 1940. godine. Ponosan na svoje hrvatsko podrijetlo i vlastito postignuće, prolazu je dao ime Kuljiš. Taj službeni naziv ostao je do danas ondje.

"Želio je dio Hrvatske prenijeti u Boliviju. Zato je posebnu pozornost posvetio izgledu prostora. Za popločavanje je upotrijebio kamen iz bolivijskog Comanchea. Podsjećao ga je na kamen kojim su popločane ulice dalmatinskih mjesta", objašnjava unuka.

Patricia se i danas sjeća kuće u kojoj je odrasla. Bila je ispunjena detaljima koji su podsjećali na Hrvatsku. Imala je dvostruke prozorske kapke, smočnicu i prostor za čuvanje suhomesnatih proizvoda.

Karta Jadranskog mora

„Na zidu je bila velika karta Jadranskog mora, a hodnikom su visjele slike ljudi u hrvatskim narodnim nošnjama. Odrastala sam okružena Hrvatskom“, prisjeća se Patricia, koja je po struci arhitektica.

Njezin djed je između 1920. i 1930. često putovao u Hrvatsku i druge europske zemlje. Pomogao je obnoviti obiteljsku kuću i mjesnu crkvu na Visu. Dao je izgraditi i obiteljsku grobnicu koja postoji i danas.

Patricia Avila Kuljiš danas je predsjednica Hrvatske zajednice La Paz, osnovane 2017. godine. Njezina povezanost s hrvatskom kulturom počela je još u djetinjstvu.

Majka ju je vodila na okupljanja hrvatskih žena, tada poznatih kao dame, koje su se družile u tadašnjoj Jugoslavenskoj kući u La Pazu. Ona je jedno vrijeme djelovala upravo u kući obitelji Kuljiš. Većinu članova činili su Hrvati, iako su sudjelovali i pripadnici drugih naroda bivše Jugoslavije.

Patricia je bila jedino dijete na tim susretima. Slušala je obiteljske priče i upoznavala običaje svojih predaka.

Veliku ulogu imala je i baka, koja je bila podrijetlom iz Cochabambe, ali je zbog ljubavi prema suprugu naučila pripremati hrvatska jela. Djed ju je čak poslao u Buenos Aires kako bi od prijatelja naučila kuhati jela koja je volio.

„Bila sam jako vezana uz baku i uvijek sam joj pomagala u kuhinji. Mislim da sam se tako još više povezala s hrvatskom kulturom“, kaže Patricia.

Ostali su zatečeni 1990-ih izbijanjem rata u Hrvatskoj. "Svi smo se dotad zajedno družili, pripadali različitim narodima, a onda odjednom, preko noći, netko ti postane neprijatelj i više ne želi razgovarati s tobom. Neki su to prihvatili, ali među pojedinim potomcima i danas ima mnogo boli", kaže.

Put u Hrvatsku

Pratila je vijesti te je, kaže, bila presretna kada je njezin ujak Danilo otputovao u Hrvatsku. "Najveći ponos i sreću osjetila sam kada se vratio u moj dom i donio mi hrvatsku zastavu i grb. Svojoj sam djeci usadila ljubav prema Hrvatskoj", napominje.

Važan trenutak dogodio se 2007. kada je od ujaka Danila doznala da postoji mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva. Otputovala je s djecom u Santa Cruz, gdje je cijela obitelj podnijela zahtjeve.

Ubrzo je preuzela organizaciju dokumentacije. Mnogi članovi obitelji nisu znali ispuniti obrasce pa im je pomagala. Uz rječnik je učila i sama, pažljivo pripremajući sve potrebne dokumente.

Taj je postupak ponovno povezao članove obitelji. Počeli su se prisjećati djeda i njegova života. Ubrzo su joj se javili i drugi potomci Hrvata iz La Paza. Tražili su pomoć oko državljanstva i povezivanja s hrvatskom zajednicom.

image

Grad La Paz, ilustracija

Roland Brack/imagebroker/profimedia/Roland Brack/imagebroker/profimedia

Tako se postupno uključila u rad zajednice i počela okupljati ljude hrvatskog podrijetla.

Važni datumi

Danas Hrvatska zajednica La Paz organizira obilježavanje hrvatskih blagdana i važnih datuma, premda nema vlastiti prostor. Članovi zajedno kuhaju, održavaju radionice, organiziraju izložbe i filmske projekcije u svojim kućama i lokalima.

Posebno se trude uključiti djecu i mlade. Uče ih izrađivati pisanice, licitarska srca i druge tradicionalne ukrase.

No, ne žele da njihov rad bude ograničen samo na njegovanje vlastitih običaja. Žele pomoći i ljudima u sredini u kojoj žive.

Jednu od svojih humanitarnih akcija organizirali su upravo u prolazu Kuljiš. Prikupili su odjeću i igračke za djecu iz siromašnih obitelji. U prolazu su uredili svojevrsni butik u kojem su djeca sama mogla odabrati što im treba. Pripremili su im i čokoladu i peciva.

Nakon toga su višak prikupljenih stvari odnijeli na autobusni kolodvor. Ondje su upoznali djecu koja tijekom božićnog razdoblja dolaze iz udaljenih područja i žive u vrlo teškim uvjetima.

„Nismo željeli da se naše aktivnosti svode samo na društvena okupljanja. Htjeli smo dati nešto dobro zajednici u kojoj živimo. Djeca su bila presretna i želimo ponoviti tu akciju“, kaže Patricia.

U očuvanju hrvatske baštine sudjeluje i njezina 26-godišnja kći Dalma, koja je dobila ime po Dalmaciji. Izabrana je za predstavnicu Bolivije, Perua i Ekvadora u Savjetu mladih Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.

"Njezino uključivanje dodatno je potaknulo mlađe članove na aktivniji rad", kaže Patricia.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2026 13:18