Muzeji izgubili pet milijardi dolara, prodaju muzejsku građu kako bi zadržali zaposlene

Muzeji su se uslijed pandemije i u 2021. našli u nezavidnoj situaciji, manje posjetitelja i prihoda 'novo normalno' je za sektor u cijelome svijetu, a hrvatske, osobito zagrebačke muzeje u oporavku dodatno opterećuju i posljedice prošlogodišnjih potresa.

Proteklu godinu muzeji se nisu zatvarali zbog koronavirusa, štoviše među sigurnijim su mjestima što se tiče potencijalne zaraze, a na ruku im je išla i dobra turistička sezona zahvaljujući kojoj je pad posjeta muzejima djelomično zaustavljen.

Prema anketi Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) od ove jeseni, pet hrvatskih muzeja s najviše posjetitelja prošlih godina ovoljetna su dva turistički najjača mjeseca, zabilježila porast posjećenosti od 84,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno 70 posto posjećenosti tijekom pretpandemijskog ljeta 2019.

Ravnateljica MDC-a Maja Kocijan kaže kako se 'covid burn-out', iscrpljenost koronom, počela osjećati i u muzejskom sektoru koji je globalno pokošen pandemijom, muzeji se u nekim zemljama zatvaraju po četvrti put, izgubljene su milijarde dolara, Udruženje kalifornijskih muzeja je procijenilo da su ih zatvaranja stajala pet milijardi dolara prihoda.

"Izgubljeni su i milijuni posjetitelja, samo su hrvatski muzeji prošle godine ostali bez četiri milijuna, pandemija je zatvorila na tisuće radnih mjesta, engleski muzeji u prvoj su godini morali otpustiti 4000 ljudi, a neki su se našli u situaciji da su bili prisiljeni na, u svijetu muzeja najtežu odluku, prodaju muzejske građe kako bi opstali i zadržali zaposlene", rekla je.

Podaci o posjećenosti za cijelu Hrvatsku i cijelu 2021. znat će se početkom nove godine, no očekuje se da će ukupan broj posjetitelja biti mnogo sumorniji jer sezona je trajala kratko, školskih je posjeta manje, a više od polovine zagrebačkih muzeja zatvoreno je, očekuje selidbu i obnovu.

"Treba imati na umu da se više od pola svih muzejskih predmeta Republike Hrvatske, 57 posto čuva upravo u zagrebačkim muzejima, a od njih 33 šesnaest je potpisalo ugovore o obnovi sredstvima EU fonda solidarnosti", dodala je Kocijan.

Među njima su Muzej za umjetnosti i obrt, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatski školski muzej, neki su već napustili zgradu, a drugi su u tom procesu.

Hrvatski muzeji nastavili su se snalaziti putem online platformi i društvenih mreža, a prema MDC-ovom istraživanju, prvom takve vrste, muzejske je postove pregledalo 17 milijuna online posjetitelja.

Kocijan ističe kako taj iskorak u online svijet ponovno aktualizirao važnost digitalizacije muzejske građe, rješavanja autorskih prava, edukacije i stjecanja novih znanja i kompetencija koje nisu dio obrazovnog procesa na hrvatskim fakultetima pa i u muzejima ovise o zainteresiranosti pojedinca i vodstva kuće.

"Bilo kakve prognoze oporavka sektora bile bi tek puka naklapanja jer točno da virus covida sutra čudotvorno nestane za povratak publike i oporavak sektora biti će potrebne godine. U slučaju zagrebačkih muzeja kojima tek prethodi konstrukcijska sanacija i mnogo više", ocijenila je.