Muzej ulične umjetnosti mogao bi biti prepoznatljiv zagrebački brend

Uvijek se šalim da je sve počelo iz frustracije što sama ne znam crtati, ali zapravo je krenulo iz nezadovoljstva koje većina mladih osjeća živeći u gradu koji je miljama daleko od metropole. Uvijek kad putujem okolo gledam kako izgledaju ulice Berlina ili Londona i pomislila sam zašto to ne bi mogao imati i Zagreb - priča nam Ivana Vukšić, osnivačica Muzeja ulične umjetnosti, čija će se treća akcija održati od 6. do 9. rujna u novozagrebačkom kvartu Siget.

Radovi Španjolca Escifa imaju snažnu političku poruku

Ime zbog revolta

Sve je počelo s Branimirovom ulicom, koja je tijekom Univerzijade već bila oslikavana, te je, objašnjava, najlakše bilo započeti upravo tamo kako bi se javnost senzibilizirala za ovakvu vrstu umjetnosti. Uslijedilo je oslikavanje Dugava, gdje je primarna ideja bila dovođenje kulturnih sadržaja preko Save. Ovogodišnja akcija, nazvana “MUU u Sigetuu”, samo je nastavak na taj koncept, a kvart je odabran nasumice.

- Bilo nam je teže nego u Dugavama, gdje smo imali pomoć lokalnih Bad Blue Boysa koji su nam pomagali i zalagali se kod susjeda da se brže ‘otopi led’. Najteži dio posla je boriti se sa stanarima da nam daju zidove jer neki od njih smatraju da je ovo što mi radimo vandalizam - kaže Ivana, koju smo upitali i zašto su ovaj prilično nekonvencionalni projekt nazvali muzej? - Iz revolta. To je zapravo antimuzej i htjeli smo naglasiti da umjetnost nije samo ono što se nalazi u galeriji. Važna je kreacija i sloboda stvaranja jer to je ono što čini umjetnost, a ne zgrada u kojoj se radovi izlažu - smatra Ivana te dodaje da je prednost ovakvog projekta i ta što on traje i kada je sve gotovo.

Ovogodišnji Muzej ulične umjetnosti sastoji se od tri dijela. Prvi je akcija britanskog kolektiva Giant Robots koji već nekoliko dana pred HDLU rade instalaciju od recikliranog i odbačenog drva.

Više reklama od drveća

- Želja nam je demistificirati način stvaranja umjetnosti i zato je super kad se nešto radi na ulici jer ljudi mogu vidjeti kako nastaje umjetničko djelo - objašnjava Ivana.

“Lice s plakata” projekt je nastao u suradnji sa zagrebačkim centrima za kulturu, a njime se umjetnici kritički osvrću na zauzimanje javnog prostora jumbo plakatima i reklamama. - Čini mi se da u Zagrebu ima više reklamnih plakata nego drveća. Umjetnici će u formatu jumbo plakata slikali svoje portrete, a sudjeluju Miron Milić, Stipan Tadić, Vanja Trobić, Oko i dvojac ArtuDitu - nabraja Ivana.

Središnji događaj Muzeja ulične umjetnosti odvijat će se u Sigetu gdje će zidove i fasade oslikavati neki od najcjenjenijih umjetnika svjetske street art scene, poput Španjolca Escifa.

- Escif je jedan od pet najpoznatijih uličnih umjetnika na svijetu, a stvara isključivo na ulici. Njegov minimalistički, dvodimenzionalni crtež u 99 posto slučajeva nosi snažnu političku poruku i jako me zanima što će napraviti u Zagrebu - kaže Ivana.

Tu je i mladi talijanski umjetnik Agostino Iacurci, zatim Britanac Malarky, čijim će se šarenim crtežima s likovima lisica, pasa, hot dogova i sladoleda najviše veseliti djeca, kao i samouka srpska umjetnica Emaemaema. Belgijanac Isaac Cordal radi minijature od betona koje postavlja u prostor te ih potom fotografira, a iz BiH dolazi na lokalnoj sceni dobro poznati Esh.

Napušteni prostori

Ninjatiger opsjednut je ratnicima, šišmišima i malim čudovištima, a prisutna će biti i njegova supruga umjetničkog imena Pekmezmed, po zanimanju profesorica u likovnoj školi u Rijeci.

- Na početku je postojala ideja da radimo nešto i u napuštenim prostorima, poput Paromlina, Gredelja, stare uljare ili tvornice Nada Dimić, no te prostore nismo mogli dobiti zato što su polurazrušeni i nitko ne želi preuzeti odgovornost. Razmišljam zato da za sljedeću godinu napravim javni natječaj na koji bi ljudi sami mogli prijavljivati svoje zgrade. Muzej ulične umjetnosti ima potencijala postati prepoznatljiv zagrebački brend, samo kada bi postojala politička volja - ističe Vukšić.