MUZEJ TORTURE U ZAGREBU Želite li sjesti u stolac za mučenje, isprobati nirnberšku djevicu, giljotinu ili krotiteljicu lajavica?

Zašto danas otvoriti muzej torture budući da živimo u svijetu u kojemu smo svjedoci sveprisutnog nasilja? Ana Dana Beroš, umjetnička voditeljica Tortureuma, muzeja torture ( Facebook) koji se otvara u Zagrebu u petak 10. srpnja u 20 sati, tvrdi kako je važno da zagrebački Tortureum bude jedan od podsjetnika na povijest čovječanstva u kojoj nasilje nastaje iz straha od nepoznatoga, drukčijeg i Drugoga.

U samom srcu grada, u Radićevoj 14, posjetitelji će imati priliku razgledati jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama pomisao tjerala ljudima strah u kosti, misija ovog muzeja je zorno prikazati sliku nasilja kroz povijest.

Neki od izložaka koje će posjetitelji moći vidjeti, dodirnuti ili isprobati su giljotina, vjerna replika iz 1792. godine s Bergerovim mehanizmom iz 1889. godine; pendulum odnosno sjekira koja se njiše i svakim zamahom spušta sve niže; rastezalo -najdrevnija naprava za mučenje, Nirnberška djevica - najstrašniji i najokrutniji način kojim su u srednjem vijeku mučili osuđenike; brnjica ili krotiteljica lajavica, te impozantan broj predmeta koji su služili za ponižavanje, mučenje, ranjavanje ili ubijanje ljudi.

FOTOGALERIJA Srednjovjekovne sprave za mučenje

Unutar muzeja, moći će se saznati više i o Matiji Gupcu, vođi Seljačke bune iz 1573. godine, te legendi o njegovu javnom pogubljenju na Trgu sv. Marka, pred južnim portalom istoimene crkve.

Obilazak muzeja uključuje i razne interaktivne sadržaje, audio-svjetlosne podražaje, video-materijale te suvenirnicu.

"Tortureum nastoji osvijestiti kod posjetitelja da je naša sve ranjivija egzistencija izložena svakodnevnoj vidljivoj i nevidljivoj torturi, od nasilja u školama, vlastitim domovima ili na radnim mjestima, s konačnim ciljem kako bi tortura jednoga dana postala tek dio povijesti nekoga muzeja“, naglasila je umjetnička voditeljica projekta i autorica arhitektonskog postava Ana Dana Beroš.

Autor izložbene koncepcije Muzeja je Želimir Laszlo, a u projektu su, među ostalima, sudjelovali produkt dizajnerica Draga Komparak, Miron Milić kao autor murala i Slaven Milić u ulozi dizajnera kožnih predmeta.