Istraživanje arhitektonske i urbanističke povijesti nekog grada može biti vrlo zanimljivo, naročito jer kod nas još uvijek nije sve zapisano ni istraženo, pa se nailazi na brojne izazove za prezentiranje graditeljske baštine.
Nedavno smo pisali o istraživanju koje su proveli Jasenka Kranjčević, Zrinka Barišić Marenić i Duje Jelčić "Urbana geneza modernog lučko-industrijskog grada na Jadranu od 1945. do 1990. - Ploče, Hrvatska", koje su proveli o prostornom planiraju našeg najmlađeg grada na obali.
Ploče su se razvile nakon zahtjevnih i opsežnih radova na regulaciji divlje rijeke Neretve i gradnji željezničke pruge Sarajevo - Ploče za potrebe luke. "U okviru društvenog uređenja i na temelju urbanističkih planova, u kojima su sudjelovali uglavnom hrvatski urbanisti, ubrzo je izgrađen novi grad na dotad neizgrađenom kamenitom i djelomično močvarnom području", piše u tom radu.
Gradnja uskotračne željezničke pruge od Metkovića do Ploča počela je 1937. godine te je puštena u promet u vrijeme rata, a modernizirana je 1966. kao široki kolosijek Sarajevo - Ploče.
Prva istraživanja pokazuju da su rane projekte stambenih zgrada i drugih objekata za Ploče radili eminentni arhitekti, kao što su Ivan Vitić, Zoja Dumengjić i Ivo Geršić iz Zagreba, Lovro Perković iz Splita, Mladen Frka iz Dubrovnika i drugi, iako nisu svi realizirani.
Međutim, jedan je realizirani projekt iz razdoblja moderna stručnjacima ostao misterij vezano za autora. Zgrada doduše trenutno nije u reprezentativnom stanju.
- Ne možemo pronaći projektanta željezničkog kolodvora Ploče. Najveći problem je u tome što je projektna dokumentacija Željezničko-transportnog poduzeća Sarajevo izgorjela u ratu. Zgrada kolodvora sagrađena je 1967. Brojne smo časopise i knjige prelistali, ništa nema, niti tko je bio glavni arhitekt kolodvora. O trasi nove željezničke pruge puštene u promet 29. studenoga 1966. našli smo dva članka u časopisu Građevinar, ali bez imena inženjera već samo broj tunela, mostova vijadukata... - kaže Jasenka Kranjčević.
Razgovarali su i sa stanovnicima Ploča, ali ni to nije pomoglo, te se sad rodila ideja da ga probamo pronaći ovim putem. Zato, dragi čitatelji, ako znate nešto o ovom, ime arhitekta građevine kolodvora u Pločama, koju bi, usput rečeno, trebalo obnoviti, i onda bi bila očita njena posebnost, javite nam na mail [email protected].
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....