IZLOŽBA U PARIZU

Manje poznata priča hrvatske umjetnosti: Mangelos se u svojem radu ‘obračunavao‘ i s Picassom

Mangelos kolaž iz ciklusa Phenomenon Picasso (1972)

 /Galerie Frank Elbaz
Kolaži Julije Knifera, Mangelosa, Tomislava Gotovca i Mladena Stilinovića mogu se pogledati u galeriji Franka Elbaza

U pariškoj galeriji Frank Elbaz otvorena je izložba na kojoj četiri umjetnika iz zagrebačkog kulturnog kruga predstavljaju svoje kolaže. Različite su dodirne točke među njima: Julije Knifer i Dimitrije Bašičević Mangelos bili su članovi neoavangardne grupe Gorgona (1961 – 1966). Tomislav Gotovac i Mladen Stilinović počeli su kao autori eksperimentalnih filmova, i oba su proširila svoju praksu u široka područja umjetničkog djelovanja od fotografije, akcije, performansa do instalacija. Knifer i Mangelos radili su kolaže vrlo rijetko, a Gotovac i Stilinović često u različitim etapama svojih karijera. A svi oni svojim su radovima i karizmom, kao promotori slobodnog mišljenja i ponašanja utjecali na generacije umjetnika koje su došle poslije njih.

image

30 malih Kolaža bez naziva Julije Knifera (1959 – 1961) sada se prvi puta pokazuju

Galerie Frank Elbaz/

Slike na platnu Meandri Julija Knifera (1924 - 2004) vrlo su dobro poznati u Francuskoj gdje je umjetnik živio od 1991 godine, ali ensamble od 30 malih Kolaži bez naziva (1959 – 1961) koji se sada prvi puta pokazuje otkriva porijeklo, put kojim je došao do svog glavnog motiva. Zainteresiran za logiku jednostavnih i snažnih odnosa u kompoziciji: vertikalnih i horizontalnih, izrazitog ritma, istraživao je varijacije s pravokutnim crnim papirima dok nije došao do meandra, a kojeg se onda držao kroz cijelu svoju karijeru. Tim izvanrednim kolažima iz kojih su nastajale mnoge Kniferove slike posvećena je netom objavljena knjiga Collages for Meanders u izdanju Osmos iz New Yorka (2022).

image

Kolaž iz ciklusu Phenomenon Picasso Dimitrije Bašičević Mangelosa (1967-1972)

Dimitrije Bašičević Mangelos (1921 – 1987) kritičar, kustos i umjetnik, Gorgonaš kao i Knifer odan ideji anti-slike razvio je ideju o negiranju slike „čineći je od riječi“. Riječima je preusmjeravao gledanje prema mišljenju i od psihološkog prema logičkom, uveo je u svoju praksu diskurs filozofije i znanosti i našao svoj modus negdje između umjetničke prakse i teorije. Njegovi kolaži pripadaju ciklusu Phenomenon Picasso i dio su cjelovitog projekta-izložbe (1972) s temom. U njima se sporio s Picassom jednako kao i sa kritičarima koji su pisali o njemu.

image

Kolaž Tomislava Gotovca iz 1964

Galerie Frank Elbaz/

Godine 1964. nastao je najveći broj kolaža Tomislava Gotovca (1937 – 2010). U njih je uklapao različite elemente svakodnevice kao i riječi, “skidao“ ih je iz života. Fragmentiranje, evidentiranje i katalogiziranje stvarnosti, Gotovcu su bile primarne aktivnosti, ali ujedno i snažni, sugestivni vizualni znakovi. Gotovac, čiji je rad blizak Fluxusu, uspio je spojiti realnost i umjetnost na vrlo direktan i jasan način i izraziti misli i osjećaje generacije koja je radikalizirala svoje stavove prema umjetnosti i životu. Prvi se puta izlažu njegove arists‘s books u potpunosti ispunjene kolažima (1972).

image

Mladen Stilinović, kolaž iz 1971

Claire Dorn/

I za Mladena Stilinovića (1947 – 2016) je karakteristično da su prvi njegovi radovi bili eksperimentalni filmovi i kolaži. Neki od kolaža sadrže njegove pjesme umetnute među isječke iz stranih modnih i drugih časopisa. Zanimala ga je također transparentna podloga kroz koju se vide slojevi pa je veći broj knjiga umjetnika realizirao na plastičnim vrećicama (1972 – 1974). Listajući stranice čini nam se kao da gledamo malu animaciju.

image

Izložba u galeriji Frank Elbaz u Parizu

Claire Dorn/

Gotovčeve i Stilinovićeve knjige umjetnika fotografirane su pa se sve stranice mogu vidjeti na tabletima izloženim uz njih.

Kustosica izložba koja se može pogledati do 17. lipnja je Branka Stipančić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 16:54