U nastavku donosimo:
- nove arhivske tragove o vezi Zagreba i atelijera Le Corbusiera, uključujući korespondenciju s hrvatskim arhitektima
- portrete četvorice hrvatskih arhitekata formiranih u Parizu te njihove utjecaje u domaćoj moderni
- dosad neobjavljene uvide u moderni sklop Francka i otkrivene analogije s Le Corbusierovim projektima
- pregled zagrebačkih “slučajeva” moderne, s naglaskom na devastacije i propuštene zaštite
- argumentirani apel za zaštitu industrijske i židovske baštine u širem urbanističkom kontekstu Zagreba
Uoči dviju obljetnica, deset godina od upisa 17 realiziranih građevina tog švicarsko-francuskog arhitekta na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine i 61 godinu od njegove smrti, objavljujemo nove spoznaje o njegovu utjecaju u hrvatskoj arhitekturi. Tim povodom apeliramo na zaštitu moderne arhitekture u Zagrebu.
Prije desetak godina pronađena su pisma koja je francusko-švicarski arhitekt, poznat po pseudonimu Le Corbusier, desetljećima razmjenjivao s nekolicinom hrvatskih arhitekata. Njihovo otkriće otvorilo je nove poglede na snažne veze Zagreba i Le Corbusierova pariškog atelijera. Upravo su se ondje, u neposrednom dodiru s Le Corbusierovim radom, usavršavala četvorica hrvatskih arhitekata: Ernest Weissmann, Zvonimir Kavurić, Juraj Neidhardt i Vladimir Turina. Le Corbus...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....