NEMIR U MUZEJSKOM VIJEĆU

KOME SMETA VAGINA? Zbog sporne fotografije smijenit će ravnateljicu, studenti najavili bunu

Muzej likovnih umjetnosti Osijek; Ana Petrović (u krugu)
 Emica Elvedji/Cropix / Privatni album
 

Kada je umjetnica Ana Petrović predavala svoju fotografiju pod nazivom “Pičkin dim” za skupnu izložbu dvadeset i sedmero autora u Muzeju likovnih umjetnosti Osijek, nije očekivala polemike. Nije, uostalom, neobično vidjeti nago žensko tijelo u muzeju ni njezinu vaginu.

Međutim, sada se ispostavilo da je upravo ova fotografija toliko uznemirila članove Muzejskog vijeća spomenute institucije da su je, među ostalim, naveli kao razlog za smjenu aktualne ravnateljice Jasminke Mesarić.

Kako autorica sporne fotografije Ana Petrović kaže za Jutarnji list, čitava priča traje još od kraja 2017. godine. “Govorilo se o zgražanju javnosti, a zapravo je jedan čovjek napisao otvoreno pismo jer ga je smetalo moju fotografiju vidjeti na izložbi i to je to.” No ni ne smatra da je riječ o njezinoj fotografiji koja je uzrok polemika: “To je samo dobrodošao izgovor za čitavu situaciju koja već neko vrijeme traje u Osijeku vezanu uz muzej”. Fotografiju je pokazala na izložbi posvećenoj deset godina fotografije u Umjetničkoj akademiji u ovom gradu.

Pobuna umjetnika

Međutim, kako je pisao Telegram, na sjednici Muzejskog vijeća Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, a čiji je predsjednik Matej Balaž, u vezi s očitovanjem o razlozima razrješenja dosadašnje ravnateljice Jasminke Mesarić spominjala se i ova, po njima, sporna fotografija, i još, eto, izložena u predbožićno vrijeme. Jedan od članova Vijeća, pak, rekao je kako je to samo jedan od razloga smjene ravnateljice, ne i jedini.

Sada se, nakon što je priča izašla u javnost, digla sva umjetnička zajednica na noge kako bi stala u obranu slobode umjetničkog izražavanja. Uvijek se takvi događaji, smatraju, komentiraju po strani, na društvenim mrežama. Vrijeme je da se izađe u javnost sa svime.

Jedna od najtalentiranijih mladih umjetnica svoje generacije Tea Jurišić, koja odnedavno predaje u Osijeku, na svojim je društvenim stranicama objavila kako su, potaknuti aktualnim događajima, umjetnici odlučili održati izložbu koja će se otvoriti u subotu u Esseker centru. “Umjetnici svih umjetničkih praksi pozvani su da jednim svojim radom na temu prikaza vagine sudjeluju na izložbi. Cilj ove izložbe nije sama izložba, nego naš umjetnički ‘statement’ na ovu malograđansku farsu jer, radilo se tu o političkom procesu ili ne, motiv za smjenu ne smije biti taj koji će diktirati granice umjetničke slobode, navela je u svojoj objavi.

“Situacija je u društvu takva da nisu neočekivani ovakvi potezi, na nama je da reagiramo”, kaže Tea Jurišić. Svjesna je, kaže, i da su kratki rokovi, no sigurna je da će mnogi njezini kolege reagirati. Hoće li ona sama poslati rad? “Da, naravno.”

Žensko spolovilo

Inicijator spomenute izložbe Rene Grgić Daković kaže kako su pozvali Osječane da izlažu, no na kraju se odazvalo mnogo ljudi sa svih strana Hrvatske, prvenstveno iz Zagreba, gdje su brojni umjetnici odlučili podržati ovu inicijativu i koji će doći izlagati svoje radove. “Cilj je popuniti čitav prostor i pokazati snažan odgovor na nedavna događanja u osječkom Muzeju. Smatramo da postavljanje fotografije u prostor muzeja ne smije biti razlog ni za čiju ostavku. Ne vidimo zakonsku podlogu za takvu aktivnost Muzejskog vijeća, smatramo to primjerom gušenja umjetničkih sloboda i nepriličnim ponašanjem za ustanovu koja bi trebala biti prijestolnica umjetnosti u Osijeku.

Također, zanima nas gdje su ti građani koji su navodno bili povrijeđeni fotografijom autorice Ane Petrović, s obzirom na to da nismo vidjeli pisane žalbe niti ikakve drugačije dokaze za navedene tvrdnje Vijeća. Ne ulazimo u odnos ravnateljice Jasminke Mesarić i Vijeća, kao ni u pozadinu cijele priče, no smatramo da postavljanje fotografije na izložbu ne može biti razlog za ničiju, pa tako ni njezinu smjenu. Ovdje nije riječ o branjenju ravnateljice muzeja, nego o branjenju umjetničkih sloboda. Izložba je organizirana gerilski i na brzinu, no ubrzo se uključio veći broj aktera koji su voljni pomoći.

Umjetnička tema izložbe je vagina, žensko spolovilo. Ograničili smo temu tako da poruka bude jasna i da svi lako zaključe kome se obraćamo i zašto ovo radimo. Nije izložba bitna, kao ni radovi koji će ondje biti prikazani, iako ne sumnjam da će biti izvrsni. Bitna je reakcija, obrana slobode umjetničkog izražavanja”, ističe Grgić Daković.

Sama ravnateljica Jasminka Mesarić nije nam dala izjavu jer kaže kako “po dogovoru s odvjetnicima ne daje izjave”.

Valentina Radoš iz Muzeja, članica Vijeća koja je dala zasebno mišljenje, kaže: “Bila sam u vijeću u ime muzeja i mi smo, kao struka, jednoglasno bili protiv bilo kakve cenzure i za ravnateljicu”.

Na izložbi je surađivala i Lejla Topić, kustosica Muzeja suvremene umjetnosti, koja kaže: “Zanimljivo je promatrati kako u 21. stoljeću patrijarhalni dijelovi društva strahuju od vagina; obrijanih, dlakavih, tetoviranih, onih koje krvare… odnosno od svih vagina koje se ne uklapaju u muške kodove ženstvenosti i ženskosti. Prosvjed ili zgražanje pred nagim ženskim tijelom odraz je mržnje i straha patrijarhata pred oslobođenim ženama, no bez oslobođenja žena nema slobodnog društva”.

Topić nastavlja: “Ustav RH jamči slobodu umjetničkog izražavanja, a svim cenzorima kojima to smeta preporučila bih neka pogledaju Ustav, ali i neka se zapitaju što vide kada gledaju ženski akt. To je samo povod za obračun s neistomišljenicima na poziciji ravnatelja muzeja, koji radi odličan posao, i to je u najmanju ruku besprizorno. Jedino što je neprimjereno je da takvi ljudi budu u važnim vijećima koji odlučuju o sudbini muzeja”.

Cenzura Facebooka

Vladimir Frelih, autor sporne izložbe, koji predaje na Umjetničkoj akademiji Osijek, tvrdi:

“To je potpuna glupost. Naravno da politika uvijek sebi nađe neki razlog da opravda svoje stavove. Međutim, muzejsko vijeće od njih pet, osim dva člana, potpuno je nestručno. Osim toga, nigdje u svijetu vijeće ne skida ravnateljicu zbog programa. Čitao sam i to izvješće gdje ne dozvoljavaju da je opravdala razloge kako je radila svoj posao. Sve što joj se predbacuje je potpuno bez veze.

To da Muzejsko vijeće koje je samo po sebi nestručno osporava izložbu za koju tekstove potpisuju Leila Topić i Ana-Marija Koljanin potpuno je neprihvatljivo. Tko ne misli da je umjetnost provokacija ne treba ni ulaziti u tu problematiku. Mene kao građanina vrijeđa njihova odluka. Ova ravnateljica neke je stvari pokrenula i potaknula. Rekao sam Ani da je to nešto najljepše što joj se moglo dogoditi. Zamisli, neka trećerazredna politika te želi linčovati. To ostaje upisano”.

Inače, u međuvremenu je neke od onih koji prenose vijest o osječkoj situaciji Facebook - cenzurirao.

I za kraj, evo što nam je sama autorica fotografije rekla o ovom radu: “Fotografija je izrazito stilizirana. Napravljena je još 2010. godine, no nisam je izlagala u međuvremenu. Željela sam pokazati poziciju sebe kao žene, umjetnice koja djeluje izvan metropole, izvan umjetničkog centra”.

Tri primjera cenzure u Hrvatskoj

Golim ženama nije mjesto u crkvi”, rekao je kastavski župnik Franjo Jurčević nakon što je odlučio skinuti sa zida Galerije u kapelici svete Trojice u Pulli umjetničke autoportrete triju vrlo talentiranih umjetnica mlađe generacije, Marije Koruge, Monike Meglić i Melinde Šefčić. Slike je stavio na pod, okrenute prema zidu, a organizatorima izložbe, Kastavskom kulturnom ljetu, dao rok do kada slike moraju ukloniti iz prostora.

Bilo je to 2013. godine. Mio Vesović osamdesetih je snimio fotografiju “Rosebud” (Pupoljak) koja pokazuje muškarca kako ružom šiba spolovilo, koju je hvalila kritika na čelu s Dadom Matičevićem. Fotografija, međutim, nije bila sporna tada, nego prije 10 godina, kada je trebala biti izložena u Galeriji Lang, na izložbi “Akt u hrvatskoj fotografiji”, nakon anonimne dojave.

Na pitanje o ovoj fotografiji jednom je prilikom Vesović odgovorio: “Mi se tada nismo bojali pimpeka”. Polemike su se vodile i oko plakata za predstavu Dalibora Matanića “Fine mrtve djevojke” koji je pokazivao dva kipa Blažene Djevice Marije u zagrljaju, a čiji je autor dizajner Vanja Cuculić. Plakat je, naime, s Gavelle - skinut.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 20:39