Neka sve ostane kako je, kako je oduvijek bilo - to je bila glavna želja ovog projekta. Zimi hladno i blatnjavo, ljeti vruće i prašnjavo, ali uvijek stvarno i životno. Bez filtera, bez uljepšavanja. Tu su svinje, janjci i kokoši; krumpiri, luk i paprike; drveni suveniri, peke i alati. Oduvijek isti. Velika praznina na kojoj je sve moguće odjednom postaje punina, sajam koji živi i pulsira. Pečenjare, šatori, mirisi, okusi, dim i galama…
Naravno, govorimo o Benkovačkom sajmu. Arhitekti ureda ARP/Peračić-Veljačić dobili su vrlo zanimljiv zadatak uklopiti u sve to suvremenu arhitekturu, koja sve ocrtava, prati i nastavlja, onakvo kakvo jest. Investitori i korisnici sajma ovim projektom nisu željeli da bude kao velesajam, ni da dobiju šoping-centar, ni trg usred grada, ništa pretenciozno.
Novi-stari Benkovački sajam službeno je otvoren u travnju ove godine, u Benkovačkom Selu iznad Benkovca. Sajam je to koji je posljednjih godina bio dislociran južnije u borovoj šumi te su političari prerezali svečanu vrpcu. No projekti često imaju svoje "drugo otvorenje" kad arhitekti svoje djelo profesionalno fotografiraju da bi ga predstavili široj i stručnoj javnosti. Tako sada donosimo niz fotografija koje pokazuju ovo diskretno, ali istinsko čudo suvremene arhitekture manjeg mjerila, koje vuče na davna djela slavnog Antonija Gaudíja.
Benkovački sajam odvija se svakog 10. dana u mjesecu. Kombinacija je stočnog sajma, buvljaka, sajma prehrambenih i drugih proizvoda; povod za druženje i turistička atrakcija. Njegovim posjetiteljima je, osim kupovine, važna njegova opuštenost. Europskim projektima određeno je da se sajam uredi i da se izgradi aukcijsku dvoranu, upravnu zgradu, autohtonu dalmatinsku kuću i sadržaje potrebne za stočni sajam - što je nezahvalan zadatak ondje gdje ljudi žele da sve ostane kako jest, da se sačuva "taj praiskonski duh sajma".
Da bi se zadržalo sloboda i neformalnost, osnova sajmišta je veliki prazan prostor. Središnji zemljani plato u blagom nagibu, mjesto za sva sajamska događanja. Nije određen nikakvom regulacijom ni prostornim elementima.
Prazninu sajmišta određuju njezini rubovi. Na njima su ovim projektom sagrađene kuće i formiran drvored stabala koji daju oblik središnjem prostoru. Uz rub se postavlja popločana kolna i pješačka prometnica. Kuće su postavljene jedna uz drugu i na taj način formiraju ulaze u sajam - "prekid s vanjskim svijetom".
Arhitekturu novih kuća čine skupovi pojedinačnih "kućica", zasebnih volumena, oblika preuzetih iz pečenjara i prodajnih šatora. Svaka kuća je sklop, a ne jedna velika zgrada. Može se dograđivati i širiti. Po istom modelu može se graditi i dalje, uz rubove platoa sajmišta. Iznutra se može pregrađivati i koristiti prema potrebi.
- Obavezni dio svake kuće su trijemovi, sastavljeni od istih kućica. Pod njima se trguje, odmara ili sklanja od sunca, kiše i vjetra. Pod njima se sklanja i stoka. Kućice su armirano-betonske, jednostavno izvedene. Oblažu se lokalnim benkovačkim kamenom, koji u pločama na fasadama izgleda "seoski", ali nadamo se da je baš zbog toga blizak "duhu sajma" - objasnio je Dinko Peračić, arhitekt i autor projekta uz autorsku suradnju Mirande Veljačić.
Investitor projekta je Grad Benkovac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....