Izložba ‘Alisa u zemlji Čudesa’: Ljupka Carrollova djevojčica još nas uvijek očarava

ZAGREB - U liverpoolskoj galeriji Tate danas se otvara izložba posvećena jednom od najprisutnijih likova u suvremenoj kulturi - Alisi u zemlji čudesa. Bezvremene bajke Lewisa Carrolla “Alisa u zemlji čudesa” i “Alisa s one strane ogledala” omiljena su literatura djece i odraslih još od njihova prvog objavljivanja prije 150 godina.

Životno djelo Lewisa Carrolla, engleskog pisca i matematičara pravim imenom Charles Lutwidge Dodgson, duboko je ukorijenjeno u našoj kulturi: Alisa kao motiv prisutna je posvuda - u djelima književnika Jamesa Joycea i Jorgea Luisa Borgesa, u pjesmi “White Rabbit” psihodeličara Jefferson Airplane, kao i u nadrealističkim radovima Maxa Ernsta i Salvadora Dalíja.

Tajna zečje rupe

Alisa je očarala Virginiju Woolf i Walta Disneyja, inspirirala je land art umjetnika Roberta Smithsona i jednog od najznačajnih njemačkih slikara i fotografa 20. stoljeća Sigmara Polkea, a karakteri iz knjiga o Alisi - odnosno njihovi tobožnji preci - mogu se naći, kako navodi autor kataloga izložbe Alberto Manguel, u Hamletu i Don Quijoteu, u Kafki, Homeru i Bibliji. Utjecaj Carrollove kreacije vidljiv je u znanstvenoj fantastici, detektivskim romanima, filozofiji, predrafaelitskom slikarstvu i konceptualizmu.

Izložba u Liverpoolu istražuje način na koji su priče Lewisa Carrolla utjecale na vizualnu umjetnost inspirirajući generacije umjetnika tijekom mnogih desetljeća. Ishodište izložbe Carrollov je originalan rukopis napisan 1864. kao poklon tada desetogodišnjoj Alice Liddell, koja je inspirirala Carrolla za lik Alise, pa sve do radova Jasona Rhoadesa, umjetnika poznatog po instalacijama, koji je “zečju rupu” zamislio kao eufemizme za ženski spolni organ, ili pak postera Fione Banner za porno film naslova “Arsewoman in Wonderland”.

Izložba će posjetiteljima omogućiti da vide Carrollove vlastite crteže i fotografije, kao i memorabiliju viktorijanske Alice, fotografije te preliminarne crteže Johna Tenniela za prvo izdanje knjige, ali i djela velikih umjetnika, od nadrealista Salvadora Dalíja i Renéa Magrittea, do britanskog pop art umjetnika Petera Blakea i japanske konceptualne umjetnice Yayoi Kusama.

Također će biti prikazan i izbor djela suvremene umjetnosti, koja pokazujuju relevantnost Carrollovih priča i dan-danas: radovi Anne Gaskell, Annelies Strbe i Torstena Lauschmanna istražuju ideje poput putovanja od djetinjstva do zrele dobi, jezik, značenje i besmisao, opseg i perspektivu, te percepciju i stvarnost.

Tri filma

U popratnom programu bit će prikazana i tri filma inspirirana Carrollovom Alice: Scorseseov “Alice više ne stanuje ovdje” iz 1974., “Alice” Woodyja Allena iz 1990., te “Alice” češkog animatora Jana Švankmajera.

“Alisa je bila Harry Potter svog vremena”, piše novinar Guardiana Adrian Searle, te citira i Virginiju Woolf koja smatra da knjige o Alisi “nisu knjige za djecu, već jedine knjige u kojima postajemo djeca”.