PODUZETNIŠTVO U KULTURI

GALERIJSKI BOOM Neobična pojava u krizi - otvara se niz novih galerija

 Goran Mehkek/CROPIX
Možda i nije najbolje vrijeme, no gdje bismo stigli kada bismo sve čekali da se dogodi, poručuju galeristi

Ako je suditi po broju privatnih galerija koje su se u posljednjih mjesec-dva otvorile u Zagrebu, ili koje će se vrlo brzo otvoriti, čini se da posao s tržištem umjetnina kod nas cvjeta, a da je ekonomija u porastu. Naravno, realne brojke vezane uz ekonomiju govore drugačije. Što onda govori pojava ovih galerija?

Kronološkim redom, galeriju Contra u Frankopanskoj, u prostoru koji unajmljuje od Hrvatskog leksikografskog zavoda, otvorio je Mladen Bosanac, privatni galerist iz Kopra. On tamo izlaže mahom djela međunarodnih suvremenih autora. Potom, nakon što nas je sve oduševio izložbom modernih slikara i kipara iz svoje kolekcije, nogometaš Davor Vugrinec otvorio je galeriju na početku Radićeve ulice. Potaknut vrlo neugodnim iskustvima koje je i sam prošao na počecima svojeg kolekcionarstva, on tamo prodaje samo ona djela koja su prošla tim stručnjaka koje je okupio.

Naglasak je na djelima moderne umjetnosti, slikarstvu i kiparstvu, djelima koja i sam najviše sakuplja, a nova strast su mu i antikviteti. I dok je nešto dalje, također u Radićevoj, Žarko Deči, kako doznajemo, odlučio zatvoriti galeriju Deči koja je tamo bila godinama, na vrhu iste ulice pojavila se nova galerija, Juraj. Službeno je otvorenje galerije zakazano za početak studenoga, no već je tamo dio postava umjetnina koje planiraju izložiti. Njezin vlasnik, Tihomir Mamić, poduzetnik iz Frankfurta, koji živi na relaciji između Njemačke i Hrvatske, prodaje najvećim dijelom radove iz privatne kolekcije, djela Murtića, Price, Uzelca, Crnčića... Prostor mu u Radićevoj iznajmljuje galerist s dugim iskustvom Ivo Jerić, koji sam drži galeriju Kaptol na Kaptolu.

Švicarski investitori

I poduzetnik Branko Spajić, nakon što je jednu galeriju u Massarykovoj već otvorio pa zatvorio, upravo je otvorio novi prostor, Galeriju 3. 14, izložbom Gorana Trbuljaka “Zatvoreno otvoreno”. Osim Trbuljaka, izlagat će djela Dubravke Rakoci, Igora Grubića, Sandra Đukića, Deana Jokanovića Toumina, ali i djela umjetnika sličnog predznaka iz šire regije. Prostor se nalazi u Martićevoj, gdje je donedavno bio salon za uramljivanje nasljednika poznate umjetničke obitelji Ulrich.

Kako doznajemo, galeriju u Ilici uskoro se sprema otvoriti Jasna Mrakovčić, suvlasnica galerije Grubić. Galeriju otvara u suradnji sa švicarskim investitorom, a vrlo će vjerojatno održavati i aukcije. Sve su nove galerije u centru Zagreba.

Sandra Križić Roban i Ana Opalić (Berislava Picek/CROPIX)

Novi galerijski prostor u Čanićevoj ulici otvorila je povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban, s Anom Opalić i Ivanom Vučić. Sa suprugom Nenadom Robanom već je držala galeriju na istoj adresi, no drukčijeg predznaka. Sada se izlažu isključivo djela vezana uz fotografiju. Galerija je otvorena izložbom Žarka Vijatovića, fotografa s pariškom adresom i sjajnim životopisom, a sada je tamo izložba mlade, vrlo zanimljive Hane Miletić.

“Osim galerije Lang u Samoboru, ne postoji galerija koja je specijalizirana za fotografiju, i smatrale smo da je potreban takav prostor. Kao Ured za fotografiju, uređujemo web Croatian Photography, no smatrale smo da je nužno da te fotografije izađu u prostor, u stvarni svijet, a ne da ih se gleda samo digitalno”, govori Križić Roban.

Ovo je jedina, od nabrojanih, novih galerija koja nije prodajnog karaktera i financira se, dijelom, i državnim i gradskim novcem.

Ostali egzistiraju ili će se tek pokušati izboriti za egzistenciju isključivo novcem od vlastite prodaje.

Poplava falsifikata

“To je jedino i fer”, tumači predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Zvonko Maković. Bilo je, naime, slučajeva da su i prodajne privatne galerije tražile novac iz budžeta, za svoj izložbeni program, no to je, kako definira Maković, “naprosto perverzno”. Pozdravlja ovu poplavu novih galerija, no kaže: “Neka budu konkurencija jedni drugima na tržištu, poput ostalih trgovaca i, naposljetku, pogoduju ekonomiji“.

“U galeriju sam uložio i svoje iskustvo, i iskustvo struke”, kaže nam Davor Vugrinec. “Tržište je naprosto preplavljeno falsifikatima. Međutim, ja nikad nisam kupovao umjetnine koje su mi bile imalo sumnjive.”

Davor Vugrinec na otvorenju izložbe svoje kolekcije u Umjetničkom paviljonu (Srdjan Vrančić / CROPIX)

Vugrinec, dobar poznavatelj tržišta, tumači i kako postoje povjesničari umjetnosti koji će vrlo lako prodati svoj potpis za umjetninu u čiju autentičnost nisu posve sigurni. Posebno su sumnjive one galerije koje prodaju umjetnine po aukcijskim cijenama.

“Nadam se da pojava novih galerija svjedoči o poboljšanju slike na tržištu umjetnina”, smatra galerist Ivo Jerić, koji je prošao zlatna vremena s ovim poslom i nada se da će se ta vremena i vratiti.

Sanader i Vidošević

Slika tržišta umjetnina, treba priznati, narušena je zbirkama pojedinih posrnulih političara, čija su se djela popisivala prilikom njihova uhićenja, kako Ive Sanadera, tako Nadana Vidoševića. No, ta loša slika koja je stvorena u posljednje se vrijeme, srećom, u percepciji javnosti mijenja i na kolekcionarstvo se ponovno počinje gledati u pozitivnom kontekstu, kao, kako je to svojedobno definirao ugledni ekonomski analitičar Velimir Šonje, “o civilizacijski vrlo poželjnom razvoju osjećaja za vrijednost”.

Tumači to i Branko Spajić: “Iza nas ostaju vremena kolekcija Sanadera i Vidoševića, kad se trgovina umjetninama počela povezivati s lopovlukom. Krećemo u novo vrijeme i nove galerije svjedoče o tome.”

Poduzetnik Mamić dodaje: “Možda i nije najbolje vrijeme, no gdje bismo stigli kada bismo sve čekali da se dogodi. Moramo nešto poduzimati kako bismo pokrenuli galerije.”

“Čitava ova slika novih galerija značila bi i da se stabilizira i privreda, umjetnine se prodaju samo ako je društvo stabilno. Meni tako ne izgleda, no možda nam daju naslutiti da će tako biti, nadajmo se, vidjet ćemo”, kaže Maković.

Dobra investicija

Uostalom, kako je u svojem istraživanju pokazao i Šonje - umjetnine imaju bolje investicijske karakteristike od obveznica, trezorskih zapisa i zlata. Osim toga, ako je djelo kupljeno s pažnjom i emocijama, ono nadilazi uobičajene financijske kalkulacije. Međutim, za to je, kako tumači Šonje, potrebna regulacija tržišta umjetnina, odnosno indeksi vrijednosti umjetnina kao ekvivalenti burzovnih indeksa. Naime, kada nema mjesta “gdje je vidljiva dubina tržišta, ono se zatvara u krug malobrojnih sudionika koji smatraju da imaju pristup pravim informacijama“.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:36