EPILOG NEVJEROJATNOG OTKRIĆA 'Benkovački El Greco' dobit će svoj muzej u Hrvatskoj, kada se završi postupak povrata

Kada se vrati u Hrvatsku, ikona “Bogorodica s Hristom i praznicima”, koja je navodno djelo mladog Dominikosa Theotokópulosa, koji je kasnije, kada se skrasio u Španjolskoj, postao slavni slikar El Greco, neće, kako doznajemo, biti izložena u Zavičajnom muzeju grada Benkovca ili crkvi Sv. Jovana, nego u jednoj trenutno devastiranoj zgradi u centru tog grada koja će postati muzej. Zgrada pripada parohiji. Dosad se mislilo da će se ikona biti zbrinuta u Muzeju u Benkovcu, no to nije ono što prikladnim smatra Milorad Savić, povjesničar umjetnosti i konzervator čiji je nedavni istup u javnosti i pokrenuo priču o benkovačkom El Grecu.

- Parohija u Benkovcu vlasnik je jedne stare kuće iz 1887. sagrađene kao parohijski dom nakon gradnje nove crkve Sv. Jovana. Dala bi se urediti u krasan muzej. Idealna je za smještaj i izlaganje slikarskih i drugih vrijednosti pravoslavne kulture benkovačkog kraja - najavljuje Savić.

Srpska pravoslavna crkva vlasnik je te ikone, no njen je dom bio i bit će ponovno Hrvatska, kada se završi postupak povrata.

Restauracija 90-ih

- Ovdje bi se osim El Grecove smjestile i ostale ikone, njih 150. Među njima su djela i drugih svjetskih majstora, barem još sedam-osam ikona koje bi mogle biti bilo gdje izložene u svijetu, u Modeni, u Ateni... Djela majstora Emmanuela Lombardosa, Jovana Apake i druga - kaže Savić, koji novi muzej dogovara s parohom Mijom Savičićem.

Ikona koju on pripisuje El Grecu je sada u Beogradu, spakirana u zaštitnu plastiku, u depou Muzeja Srpske pravoslavne crkve, gdje s ostalim ikonama čeka povrat u Hrvatsku. Tu je od 1990. godine kada ju je isti Milorad Savić s drugim sakralnim djelima iz pravoslavnih crkava benkovačkog kraja odnio zbog ratnih zbivanja. On je tad bio kustos u Muzeja u Benkovcu. Zbog tog je čina Savić prvo u Hrvatskoj bio osuđen, no u ponovnom postupku je rehabilitiran. Kada je ikona koja je poznata i pod imenom Ikona Bogorodice Utješiteljice stigla u Beograd bila je u lošem stanju zbog zapuštenosti i vidjele su se samo siluete Bogorodice.

- Restauracija je započela 1992., konzervatori su tada očistili tek pola djela. Ipak, već se vidjelo da je to djelo ruka vrhunskog majstora. Restauracija je završena 1996. U Glasniku društva konzervatora Srbije 1997. godine objavio sam da je riječ o El Grecovu djelu jer sam bio siguran da je to to. Potom sam 2000. objavio knjigu “Slikarstvo u srpskim crkvama sjeverne Dalmacije od 14. do početka 20. stoljeća” gdje sam razradio tezu - objašnjava Savić.

Veze s Klovićem

Najopširniju razradu dao je o odnosu hrvatskog slikara i minijaturista Julija Klovića i mladog El Greca, točnije o odnosu Klovićevih minijatura i pokrajnih scena na ovoj ikoni. Istražio je razdoblje, za koje kaže da je vrlo zanimljivo za hrvatsku povijest umjetnosti, a to je vrijeme kada je Dominikos Theotokópulos, kasnije El Greco, boravio u Rimu i učitelj mu je bio Julije Klović.

- Odnos El Greca i Klovića nitko od stručnjaka nije razrađivao jer se i inače nije obraćalo mnogo pažnje na djela koja je on napravio prije Španjolske, u Grčkoj i Italiji. Ponajviše jer ih je malo sačuvano. Od ikona tek nekoliko, koje su uglavnom napravljene u grčkom stilu s Krete odakle je rodom. Od Triptiha u Modeni, njegove ikone imaju i renesansne obrise - objašnjava Milorad Savić.

Benkovačka ikona karakteristična je, dodaje, upravo po mješavini grčke osnove i utjecaja talijanskih majstora, kao i kralja minijatura Julija Klovića.

No kako je baš toliko siguran da se radi o El Grecovu djelu, pitamo ga.

- Prvenstveno zbog iskustva, godinama se bavim ikonama, vidio sam i obradio stotine. U Beogradu sam u Narodnom muzeju napravio izložbu ikona, i magistrirao sam na toj temi. A kada se susretnete s tolikim brojem ikona raznih stilova, možete naslutiti neke stvari i prepoznati ruku velikog majstora - tvrdi Milorad Savić.

Da je na dobrom putu, navodi dalje, pokazuje i podatak da je srpska povjesničarka umjetnosti Anika Skovran 1997. također objavila u Zborniku Narodnog muzeja u Beogradu mogućnost da je benkovačka ikona El Grecovo djelo.

Nekoliko hrvatskih povjesničara umjetnosti s kojima smo razgovarali složili su se da bi to djelo prije konačnih tvrdnji ipak morao pogledati i netko od svjetskih stručnjaka za El Greca. Akademik Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti, koji je doktorirao s temom “Barokno kiparstvo u mramoru na području Dalmacije”, kaže da o toj ikoni ne zna ništa.

- Vidio sam samo skromnu fotografiju i bilo bi neozbiljno išta komentirati. Dosad me nitko nije zvao da pomognem oko procjene djela.

Stručnjaci suzdržani

Ikona sada čeka povratak u Hrvatsku. U postupku je s još 1065 umjetnina koje se trebaju vratiti i o čemu se čeka potez Ministarstva vanjskih poslova. U Ministarstvu kulture u Hrvatskoj nitko nije želio komentirati mogućeg El Greca jer umjetnina nije ovdje. Nije ni dostupna domaćim stručnjacima. Također, kako doznajemo, ekspertize stranih stručnjaka su skupe i za njih je nužno da neka ustanova, jednom, eventualno, osigura sredstva.

Najuvaženijim stručnjakom za El Greca u svijetu smatra se profesor na sveučilištu u Miamiju Andrew R. Casper.

- Nikad dosad nisam čuo za taj slučaj - odgovorio nam je kratko A. R. Casper. Niti on bez boljeg uvida u djelo, međutim, nije želio ništa dalje komentirati.

Kada smo pitali Milorada Savića zašto nije konzultiran nitko od svjetskih imena, odgovorio je da smatra kako bi relevantno mišljenje prije od “stranaca” mogla dati konzervatorica Zoraida Demori Staničić, ekspertica za dalmatinske ikone, iako se ona sama poziva na druge autoritete, i preporučuje Caspera iz Miamia.

- Ne znam koliko stručnjak iz Miamija može doista znati ovaj dio biografije i rada El Greca iz njegovih mladih dana i vezano za ikone. No gospođa Demori mogla bi dati kompetentno mišljenje - smatra on.

Kad se ikona vrati u Hrvatsku, dodaje, pozvat će hrvatske stručnjake da pogledaju djelo i istražuju dalje u suradnji.