Djevojački šarm i iskustvo zrele žene

ZAGREB - U Muzeju za umjetnost i obrt jučer je otvorena retrospektivna izložba Jagode Buić. Kako je bilo i za očekivati, otvaranje se pretvorilo u važan umjetnički, ali društveni događaj kojemu je prisustovalo nekoliko stotina posjetitelja.

Umjetnici su sa svih strana stizale iskrene čestitke, pa iako je sama rekla kako je za nju izložba gotova kada je dovršen postav, Jagoda Buić je vidljivo zračila zadovoljstvom zbog priznanja kolega i sredine.

Podatni papir

Često se dogodi da umjetnici kalibra Jagode Buić u jednom trenu ne mogu održati nivo koji su sami sebi postavili, no u njezinom je slučaju nije tako. I najnoviji izloženi radovi u tehnici papira govore u korist autorice: stvara ih lakoćom, pa čak i početnom nepromišljenošću, djevojčice i iskustvom zrele žene.

Papir se podatno prelama pod njezinim rukama, te kako je i sama rekla, medij je to koji brzo prati misao. I izvrstan je nastavak njezinog zaštitnog znaka: tapiserije koje pretvara u velike i moćne skulpture.

Postav je radila sama, i u izboru umjetnina iz impresivnih pet desetljeća opusa, samu je sebe suzdržavala. Tako se može reći, s obzirom na sav dosadašnji opus, da je postav reduciran i minimalistički. Odjel za umjetnost UNESCO-a u Parizu, te Muzej likovnih umjetnosti u Bordeauxu i Centar za suvremenu umjetnost i skulpturu u Parizu, samo su neke od adresa sa kojih su radovi stigli u Zagreb radi ove izložbe.

Tek je sada vidljivo kako je svojim ranim radovima, još od 60-ih godina, kada su ju hvalili Henry Moore i Pierre Restany, kada je s Murtićem i Džamonjom, nastupala na bijenalu u Veneciji, a samostalnim nastupom osvojila Grand Prix u Sao Paulu, uspjela predvidjeti tijek današnje, suvremene umjetnosti, posebice na polju dizajna: i da su ovi radovi nastali jučer i dalje bi bili u koraku s vremenom.

Total design

Splitska umjetnica, koji je najvećim dijelom svojeg života živjela u Parizu, te u još nekoliko europskih metropola, inspiraciju je pronalazila u domovini: jedra brodova i vjetar Mediterana, polazišni su oblici za njezine svjetski poznate tapiserije. Budući da proizlaze iz prirode, ljepše bi ih bilo vidjeti u takvom okruženju, no čak i tradicionalan prostor klasicističkog muzeja im komplimentira.

Jagoda Buić govorio total designu: maketama su pokazane sve njezine scenografije, u postavu su i legendarne kostimografije, poput one za Hamleta na Lovrijencu, a ne treba zaboraviti da je režirala i Richarda III.

Velika je umjetnica Jagoda Buić i treba joj se pokloniti.