PLAGIRANJE DIZAJNA

DIZAJNER BORIS LJUBIČIĆ IZGUBIO SPOR PROTIV DRŽAVE 'Ukrali su moj umjetnički kod. Pravdu ću sada tražiti na Europskom sudu'

dizajner Boris Ljubičić
 Damir Krajac / CROPIX

Trgovački sud u Zagrebu nepravomoćno je odbacio tužbu dizajnera Borisa Ljubičića protiv Republike Hrvatske i zagrebačke tvrtke Innovo ddb zbog navodnog plagiranja njegova dizajna u rješenju vizualnog identiteta za informativnu kampanju o pristupanju Hrvatske EU, a zbog čega je tražio odštetu od gotovo 300 tisuća kuna. U tužbi je Ljubičić naveo kako kockice predstavljaju “njegov umjetnički kod” primijenjen u mnoštvu njegovih projekata, kao što su primjerice vizualna rješenja logotipa HRT-a, HTZ-a, Hine, HOK-a i drugih. U presudi se, među ostalim, navodi da sporno djelo nije nastalo na osnovi Ljubičićeva, nego da su oba nastala na osnovi hrvatskog grba.

“Nastavljam tražiti pravdu”

Boris Ljubičić nije zadovoljan presudom, te kaže: “Koliko znam u svakoj sudnici je hrvatski grb na zidu, možda je onima koji donose presudu izvan pogleda, iza leđa. Šalim se, ali jasno je vidljivo da u hrvatskom grbu nema plavih kvadrata i da je to sasvim nova i originalna dizajn izvedenica. Autor, po mojem mišljenju, plagijata, cijelo je vrijeme sudskog spora bio skriven iza agencije koja je odradila posao. Bio je to, inače, javni anonimni natječaj, pa su neki članovi žirija, kako sam kasnije saznao, mislili da je to moj rad”, kaže dizajner, koji smatra i da sud nije poštovao odluku struke te da će sada zaštitu, nastavlja, “tražiti pred Europskim sudom za ljudska prava”.

Prvi put je kvadrate, “kockice” kako ih popularno zovu u javnosti, primijenio, naime, još na početku devedesetih godina. Na pitanje kako je došao na ideju odgovara da je u tom razdoblju jedno od važnijih pitanja bio dizajn zastave:

“Državu ispred Ujedinjenih naroda ili Europske unije predstavlja zastava, a ne grb, mnoge države čak i nemaju grb jer je njegovo vrijeme isteklo nestankom monarhija. Kvadrati koje ima hrvatski povijesni grb, crveno-bijela polja, i trobojnica crven-bijeli-plavi bili su motiv za novi dizajn. Sinteza dvaju kvadrata i zadane boje zastave daje vizualni kod koji je, vjerujem, izdvojiv, originalan i upamtljiv na razini Europe i svijeta.”

Prva ideja

Prvu je ideju predstavio, dakle, prije gotovo tri desetljeća, no Ljubičić i dalje vjeruje da je promjena moguća. Kako kaže: “Prvo sam objavio ozbiljan tekst u Vjesniku 1990., koji je duhovito ilustrirao karikaturist Puntarić: pored trobojnice na obali mora je jedna morska zvijezda i školjke. Nedjeljna Dalmacija je uz moj tekst objavila i dva prijedloga u crno-bijelom tisku. Nagovorio sam politički tjednik Danas, u suradnji s jednim od njegovih tadašnjih urednika Reneom Bakalovićem, da otvorimo temu zastave u kontinuitetu od tri broja. Bilo je tu raznih prijedloga, a u smišljanje zastave čak se upustio i Tom Gotovac. Naravno, ja sam prvi morao predstaviti svoj rad. To je bilo jako dobro primljeno, ali nije dopiralo do onih koji odlučuju. Imao sam dva testna rješenja: izmjenični kvadrati ili trobojnica s obrisanom zvijezdom. Iako je bilo više onih kojima se svidjela trobojnica, opredijelio sam se za kvadrate u crvenoj, bijeloj i plavoj boji. Brisanje zvijezde namijenio sam Hrvatskoj narodnoj stranci Savke Dabčević-Kučar, a kvadrate sačuvao za službenu hrvatsku zastavu.”

Svi žele “kockice”

Među danas najpoznatijim dizajnerskim rješenjima temeljenim na popularno zvanim “kockicama” dres je Vatrenih: dresovi nogometne reprezentacije još su 1996. godine uvršteni u knjigu Sport & Design, koja se, među ostalim, nudi u Design centru u Londonu. O tome naš sugovornik kaže: “I nogometni dres trebalo bi popraviti. Crveno-bijeli kvadrati kao A dres trebali bi imati crvena leđa, što bi za protivnika značilo da smo u crvenoj boji. Drugi ili B dres trebao bi biti s plavo-bijelim kvadratima i s plavim leđima. Ranije su i čarape bile u kvadratima, što bi pri kretnji igrača stvaralo izuzetan efekt, to treba vratiti.”

Postojala je jesenas najava da će igrači Barcelone također nositi dresove s kvadratićima. Ljubičić je tom prigodom HNS-u poručio da zaštiti “kockice”. Kako kaže: “Nažalost, to je gotova stvar, jer se radi o istom proizvođaču koji vjerojatno drži da su to njegova prava. Vidio sam i Elanove skije koje su dizajnirane crvenim, bijelim i plavim kvadratima. Vrijeme je da usvojimo svoj identitet kao brend za civilizirani svijet. Ovo što danas imamo samo je novi folklor vezan za sport. Na svjetskom rukometnom prvenstvu svi su nacionalni timovi bolje dizajnirani i prepoznatljiviji od nas. Sitni crveno-bijeli kvadrati loša su dekoracija bez vizualnog učinka. Košarka, skijanje i drugi sportovi, osim kapica vaterpolista, neprepoznatljivi su kao hrvatski identitet.”

Od ostalih rješenja Ljubičić ističe dva crvena kvadrata, što je temelj logotipa HRT-a, potom dva bijela kvadrata u temelju loga Zagrebačkog velesajma te, kako kaže, “crveni i plavi kvadrat kojima su određene boje Hrvatske i njezina Jadranskog mora” za Hrvatsku turističku zajednicu. Kako nastavlja, “mogu biti i slobodnije izvedena rješenja, primjerice kao u slučaju loga Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva kulture ili HAK-a. Dva ministarstva, autoklub, turizam te televizija vidljivi su kao dizajnirani hrvatski identitet. Mnogi se iznenade kad saznaju da je to radio jedan autor”.

Ljubičić tumači da projekt vizualnog identiteta čitave države treba pripremiti u formi priručnika ili knjige standarda i staviti ga svima na raspolaganje “da se time kreativno služe i brendiraju Hrvatsku na karti svijeta. Hrvatski, ali i strani dizajneri poigrali bi se kvadratima u svojim dizajn-rješenjima”. Dizajner ističe: “Definicija osnovnog vizualnog koda, uključujući i službenu zastavu, zahtjevan je, osjetljiv i važan projekt iza kojega treba stajati vrh države, ali i narod koji to, svjesno ili nesvjesno, i čini, primjerice u navijačkoj euforiji.” Očekuje puno, dodaje, u sklopu projekta brendiranja u koji je uključeno dvadesetak autora, a koji se trenutačno odvija na Pantovčaku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 07:59