INTERVJU

50 GODINA OD SMRTI VIZIONARA ‘Knjigu Hrvata Jurja Neidhardta za koju je pisao predgovor Corbusier je držao u osobnoj biblioteci’

 Barbara Šarić
Ravnatelj Fundacije Le Corbusier o jednom od najvećih arhitekata 20. stoljeća

U povodu 50. obljetnice smrti glasovitog arhitekta Le Corbusiera razgovarali smo s Michelom Richardom, direktorom Fundacije Le Corbusier. Veliki arhitekt umro je 27. kolovoza 1965. godine. Bio je jedan od najvećih arhitekata 20. stoljeća koji je svojim konceptom moderne arhitekture promijenio lice svijeta 20. stoljeća. Fundacija Le Corbusier smještena je u Parizu u njegovom djelu, Villi Jeanneret, a u Villi Roche (nekoć poznate obitelji La Roche) odmah do nje nalazi se muzej.

Što Fundacija planira za obilježavanje 50 godina od smrti?

- Najaktualnija je tema zahtjev za kandidaturu za UNESCO za priznavanje Le Corbusierova opusa kao zaštićene svjetske baštine. No to je već treća kandidatura, nakon 2009. i 2011. godine, kad nas je UNESCO odbio. Posljednji put s obrazloženjem u kojem se držao strogih formalnih propozicija da u zaštićeno kulturno dobro mora biti uključen i prostor, odnosno urbanistički kontekst, a problem je nastao kad je Indija u zadnji čas povukla svoju potporu za Chandigarh, jedini njegov realizirani urbanistički projekt. Nova kandidatura, predana u siječnju ove godine, za nas je jako važna. Željeli bismo zajedno s UNESCO-om na primjeru zaštite Le Corbusierove baštine pokazati kako se treba odnositi prema očuvanju moderne arhitekture i urbanizma.

Ravnatelj Fondacije Le Corbusier snimljen u vrtu vile La Roche, nekoć poznate obitelji La Roche, danas muzej Le Corbusier, kako uređuje ruže (foto: Barbara Šarić)

Koji su najbolji primjeri suvremenog korištenja Le Corbusierovih realizacija?

- Najbolji su primjeri život i rad ljudi u Le Corbusierovim Cite des Refuges u Parizu i u Chandigarhu. Ne želimo od Le Corbusierova opusa napraviti muzej, nego da on živi u novoj, suvremenoj funkciji.

Dogradnja Renza Piana

Kako stvari stoje u Francuskoj kad je riječ o primjeni suvremenih propisa pri obnovi moderne arhitekture?

- Naime, u Hrvatskoj je sporan način na koji se provodi energetska obnova na nekim zgradama iz razdoblja moderne.

Suvremeni propisi u Francuskoj, primjerice za energetsku obnovu zgrada, ne primjenjuju se pri obnovi objekata s bilo kakvim stupnjem zaštite. Međutim, moraju se primijeniti suvremena pravila zaštite osoba i protupožarna pravila, što često stvara probleme. To od arhitekta traži da pokaže inteligenciju, i to tako da može prilagoditi suvremene zakonske zahtjeve nekom autorskom djelu. Prilikom obnove njegove zgrade u Marseilleu imali smo težak slučaj obnove vrtića na zadnjoj etaži. Tu smo surađivali s Odjelom protupožarne zaštite Ministarstva kulture i problem riješili odlukom da vrtić mora imati jednog vatrogasca sve dane u tjednu od 0 do 24 pod punom opremom. To iziskuje troškove, ali i zapošljava ljude te rješava probleme s kojima se pri obnovi moderne arhitekture susrećemo.

Le Corbusier (foto: Getty)

Što mislite o projektu dogradnje samostana uz crkvu u Ronchampu arhitekta Renza Piana, koja se smatra agresivnom prema Le Corbusierovu antologijskom djelu?

- Koordinirali smo izradu 17 studija koje su pokazale da treba ostaviti veću zonu bez nove dogradnje oko crkve. No u slučaju Ronchamp nismo imali podršku Ministarstva kulture i zato Renzo Piano nije bio spriječen u devastaciji.

Kakvo je po tom pitanju stanje u svijetu kad je riječ o Le Corbusierovim djelima?

- U Indiji smo imali odlična iskustva zahvaljujući pomoći lokalnih arhitekata kad su kraj muzeja u Ahmedabadu htjeli sagraditi novu tehničku zgradu. Intervenirali smo skupa s njima i uspjeli u onome u čemu nismo uspjeli u Francuskoj, u Ronchampu.

Što mislite o utjecaju Le Corbusiera na svjetsku modernu arhitekturu?

- Jako je važan, ali teško ga je odrediti. Još uvijek je predmet debata jer s Le Corbusierom je danas tako da ga neki vole a neki mrze te je tako i s njegovim utjecajem u svijetu.

Je li što o njemu ostalo neotkriveno?

- O mnogim stvarima još nismo pisali. Nismo napravili ključne zbirke njegovih radova, a istraživači stalno recikliraju postojeće teme umjesto da se uhvate u borbu s novim izazovima. Još je mnogo tekstova koje je Le Corbusier napisao, i gotovo u potpunosti pripremio za objavu, pa i neke knjige, a koji do danas nisu objavljeni. Usto, neke njegove u prvoj ediciji brzo rasprodane knjige do danas nisu doživjele drugo izdanje.

Neutemeljene optužbe

Koja su vam Le Corbusierova djela najdraža?

- Muzej u Ahmedabadu, Villa Sarabhai, Villa Schodan i Palais des Filateurs jako su mi dragi. Savršeno pokazuju umjetnost i umijeće Le Corbusierova oblikovanja betona, a o njima se danas malo piše.

Mnogi hrvatski arhitekti surađivali su s Le Corbusierom ili stvarali pod njegovim utjecajem. Što znate o tome?

- Ne znam baš puno. Samo to da tu kod nas, u osobnoj biblioteci Le Corbusiera, stoji i knjiga hrvatskog arhitekta Jurja Neidhardta za koju je Le Corbusier napisao predgovor.

Le Corbusiera su nedavno prozvali da je bio fašist. Što mislite o optužbama?

... (odmahuje glavom). To nema nikakve veze s radom i općenitim doprinosom Le Corbusiera svjetskoj arhitekturi i urbanizmu. Smatram da su optužbe potpuno neutemeljene.

Izdanje EPH: Le Corbusier i hrvatska škola

Pod naslovom “Le Corbusier i hrvatska škola arhitekture” ove jeseni knjigu autora Vedrana Ivankovića u posebnoj će nakladi “Moderna arhitektura” izdati izdavačka kuća EPH. Knjiga se izdaje u suradnji s Fundacijom Le Corbusier, Francuskim institutom u Zagrebu i Veleposlanstvom Republike Francuske. Autor svoj rad temelji na višegodišnjem istraživanju života i opusa francuskog arhitekta koji je u glasovitom atelijeru u Parizu imao nekoliko hrvatskih suradnika te niz sljedbenika među našim arhitektima. U knjizi su korišteni i biografski tekstovi koje su Jutarnji list i tjednik Globus objavili proteklih godina o nekolicini hrvatskih arhitekta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:11