Čelnik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je u četvrtak da će se o kandidatu za potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti, ljudska i manjinska prava znati više nakon sjednice predsjedništva SDSS-a u ponedjeljak, ne željevši ni potvrditi niti demantirati da je riječ o Borisu Miloševiću.
"Mogu vam reći da nam predstoje usuglašavanja tko će iz redova SDSS-a biti potpredsjednik Vlade zadužen za društvene djelatnosti, ljudska i manjinska prava. To ćemo znati sasvim sigurno do ponedjeljka kad će biti održana sjednica predsjedništva. Sačekat ćemo ono što je regularan put kad su posrijedi stranke i njihova tijela koja odlučuju o takvim stvarima, tu je više kandidata. Saznat ćete vrlo brzo", rekao je Pupovac u Dnevniku Nove TV.
Na pitanje je li riječ o Borisu Miloševiću, Pupovac nije odgovorio potvrdno niti je tu mogućnost odbacio.
Na pitanje jesu li manjine uvjetovale nešto premijeru Andreju Plenkoviću, Pupovac je odgovorio kako su danas raspravljali o pitanjima vezanim za najviše pozicije u Saboru i Vladi.
"Sljedeći sastanci će biti vezani uz neke operativne pozicije i program koji ćemo zajedno raditi s Vladom, bilo da se tiče pitanja prava manjina ili ljudskih prava", najavio je Pupovac.
Želi toleranciju i otvorenost
Na ocjene iz Domovinskog pokreta da je sumrak demokracije to što premijeru arbitriraju manjinski predstavnici, Pupovac kaže kako sumraka sigurno neće biti.
"Ovome društvu treba tolerancija, otvorenost, da izađe iz grča i da bude opušteno, i da razumije da mu nitko u ovome društvu nije prijetnja, da nijedan predstavnik manjina ne donosi sa sobom nikakvu prijetnju za Hrvatsku, njezino društvo, naciju i državu, nego naprotiv mi želimo napredak", kazao je Pupovac.
Dodao je kako se žele okrenuti budućnosti gdje bi stvorili jednu Hrvatsku koja je inkluzivna i koja će sve svoje građane staviti pod svoje krilo.
Hrvatskoj, istaknuo je, želimo pomoći kako bi bila funkcionalna država i održiva ekonomija, što su dvije najvažnije stvari.
Pupovac je na pitanje treba li se riješiti duhova prošlosti odgovorio da između dva kvislinška pokreta ne prave razliku, ne žele im dobrodošlicu niti relavantnu političku prisutnost.
Srbija i Hrvatska trebaju surađivati
Za prosvjede u Srbiji, Pupovac je rekao da nisu imali dovoljno vremena pratiti ih zbog postizbornih razgovora, ali da ih brine porast broja oboljelih i umrlih u toj susjednoj zemlji.
"Istovremeno tako masovni prosvjedi će povećati te rizike. Nadamo se da će vlasti iznaći načina da stvore ravnotežu", kazao je.
Dodao je kako ovoga trenutka još nije jasno tko koga napada u beogradskim prosvjedima, ali da je jasno da je Srbija izložena značajnim međunarodnim utjecajima i pritiscima.
Na pitanje je li njemu normalno ponašanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je puno puta prije, pa i ovaj put, okrivio Hrvatsku.
"Nema potrebe kriviti Hrvatsku ni u ovom slučaju, kao ni u nekim drugim slučajima. Postoje međunarodni i svjetski igrači koji odlučuju o sudbini i procesima u Srbiji i cijeloj regiji. Treba se usmjeriti na to kako da Hrvatska i Srbija bolje surađuju, a ne da se više optužuju, jer to je način kako mogu jedni drugima biti od pomoći da oslabe pritiske koji u međunarodnoj sferi postoje prema njima", zaključio je Pupovac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....