NOVI GLOBUS

Bude se Putinovi spavači! Najslabija točka postaje Bugarska: je li ona ruski trojanski konj?

Istok Europe, u trenutku najveće pogibelji koja prijeti Uniji, pokazuje jasne znakove aktiviranja ruskih spavača

Ilustracija

 Frederic Munsch/Profimedia

Sjećam se Vladimira Čižova iz 1998. godine kad je došao u Zagreb u izaslanstvu koje je vodio tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova Igor Ivanov, jedan od najboljih diplomata koje Rusija ima. Čižov je bio direktor Trećeg europskog odjela u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova, a i izgledao je gotovo isto kao danas. Sijed, naočale, ugodan sugovornik. Uputa sekti ljubitelja serije Blue Bloods, podsjeća na Garretta, pomoćnika načelnika policije New Yorka kojeg glumi Tom Selleck.

Čižov sjedi u Bruxellesu kao predstavnik Ruske Federacije od 2005. godine. Neki se u tom gradu pitaju kad će zatražiti državljanstvo Belgije. Često razgovara s medijima, ali trajno ga je obilježila izjava iz studenog 2006. godine. "Bugarska je u dobroj poziciji da postane naš poseban partner, svojevrsni trojanski konj u EU." Dva mjeseca prije nego što je Bugarska postala članicom EU. U NATO je Bugarska ušla 2004. godine. Čižov će kasnije pokušati obezvrijediti izjavu, ali povijest je neumoljiva.

Bugarska je 6. lipnja onemogućila prelet zrakoplova kojim bi ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov došao u Srbiju. Dva dana kasnije, 8. lipnja, Slavi Trifonov, popularni pjevač koji je osnovao stranku "Postoji takav narod", objavio je da napušta koaliciju i srušio vladu. Šest dana ranije EU pristaje na ucjenu Viktora Orbána kojom je s popisa sankcioniranih osoba uklonjen Kirill, patrijarh Ruske pravoslavne crkve.

A dan nakon toga estonska premijerka Kaja Kallas iz vlade izbacuje članove Stranke Centra. Koja je 6. ožujka objavila kako "protokol o suradnji s Ujedinjenom Rusijom, sklopljen 2004. godine, više nije na snazi". Ujedinjena Rusija stranka je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Istok Europe, od Baltika do Crnog mora, u trenutku najveće pogibelji koja prijeti Uniji, pokazuje jasne znakove aktiviranja ruskih spavača s ciljem razbijanja jedinstva EU, a možda i NATO, iako je ovo potonje manje vjerojatno.

Situacija na ukrajinskim bojištima ne ide u prilog Kijevu. Snage su se, opravdano, povukle iz Sjeverodonecka, izgledno je da će Lisičansk, oba grada u oblasti Doneck koja je trenutno cilj svih ciljeva ruskih agresora, također pasti u dogledno vrijeme. Ugledni The Soufan Center daje jezgrovit pregled stanja na obje strane. "Kako [Ukrajina] uvodi zapadne sustave naoružanja u borbu, održavanje i opskrba rezervnim dijelovima sa Zapada postat će sve važnijim za održavanje borbene moći." Kad je riječ o ruskim snagama, "čak i tamo gdje su ostvarile skroman uspjeh na bojnom polju, platile su ogromnu cijenu u ljudstvu i moralu. Zbog službenog statusa sukoba kao 'specijalne vojne operacije' velik dio potencijalne borbene moći Rusije nije iskorišten u Ukrajini."

Nepoznanica trenutka utjecaj je dodjeljivanja Ukrajini statusa kandidatkinje za članstvo u EU na političke odluke Kijeva. Koji i dalje tvrdi da ne kani odustati od borbe dok se ne obnovi situacija prije 24. veljače, dana kad je počela opća ruska agresija. Što se ne čini tako izglednim scenarijem.

S ove točke gledišta postaje razvidnom važnost Inicijative triju mora koja i dalje ima cilj jačanja komunikacija sjever-jug na prostoru Istoka, od Baltika prema Jadranu i Crnom moru. Prostor koji je slaba, ranjiva točka Europe, posljedično i Sjevernoatlantskog saveza. Utoliko je važniji očekivani ulazak Švedske i Finske u NATO, čime će sjeverni dio Europe biti jedinstveni nordijski bastion pa će Rusija dobro promisliti bi li se usudila udariti na nj. U znatno manjem opsegu nordijski blok pruža i određenu razinu sigurnosti baltičkim državama da ne moraju čekati savezničku pomoć samo preko Poljske već i s druge strane Baltičkog mora.

Posebno je to važno za Estoniju koja ima duboke veze s Finskom. Pa bi odluka premijerke Kallas da izbaci Stranku Centar iz koalicije mogla biti preduhitrujući udar ako je Moskva planirala operaciju poput one u Bugarskoj. Izazivanje krize u Estoniji ne bi bila novost za Rusiju, 2007. godine su kibernetički blokirali na jedan dan. Slabljenje Estonije bio bi i odgovor Finskoj na ulazak u NATO.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:26