TRKANJEC ZA GLOBUS

Amerikanci pritišću, Kijev pred najtežim izborom: ‘Dogovor s vragom? Neće vam se svidjeti cijena‘

Zapad uvjerava Volodimira Zelenskog da, ako će rat trajati predugo, najviše će stradati Ukrajina, a da je rješenje u pregovorima

Volodimir Zelenski

 Handout/Afp

Obavještajna služba Ministarstva obrane Ujedinjene Kraljevine, koja redovito objavljuje sažete procjene stanja ruske agresije na Ukrajinu, 9. studenoga je izvještaj posvetila Kerčkom mostu koji spaja Rusiju i poluotok Krim. Dva su razloga za to, mjesec je dana bilo od napada Ukrajine na taj simbol ruske kontrole presudno važnog poluotoka i mjesec dana tijekom kojih je Moskva promijenila strategiju napada. Umjesto da se fokusira primarno na bojište, ruska je vojska pokrenula napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu s ciljem da stanovništvo prije zime, u što većoj mjeri, ostavi bez struje, vode, grijanja i modernih sredstava komunikacije. To je novi vid operacije "spržena zemlja" koja je trebala, između ostalog, povećati zabrinutost ukrajinske vojske jer su im obitelji izložene zimi i mraku i tako oslabiti moral.

S jedne je to strane bila odmazda zbog napada na Kerčki most, ali s druge i svijest da se rat ne može dobiti vojnim sredstvima na bojištu, nego je potrebno tražiti druge mehanizme. U tu se sliku uklapa i najava Rusije da će prekinuti dogovor postignut s UN-om, uz suradnju Turske, o izvozu ukrajinskih žitarica. Prijetnja je bila dovoljna da snažno skoče (5%) globalne cijene hrane u trenutku kad se Zapad bori protiv sve ukorjenjenije inflacije, koju potiču i cijene hrane, a globalni jug strahuje od gladi zbog manjka hrane i njezinih cijena. UN objavljuje da je dosad iz Ukrajine izvezeno više od 10 milijuna tona žitarica i druge hrane te upozorava da ruski rat pogoršava globalnu krizu hrane i gura desetke milijuna ljudi u glad.

‘Neće vam se svidjeti cijena dogovora‘

Moskva će ubrzo, na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, odustati od najave pa traju pregovori o nastavku izvoza. Da, energetski je rat u ovoj fazi izgubljen, Zapad se obranio, ali tu je uvijek hrana. Uz to, Moskva je signalizirala određenu razinu kooperativnosti.

Krajem prošlog tjedna ukrajinske su snage ušle u Herson koji postaje simbolom ovog rata. Jedino oblasno središte koje je agresor osvojio izdajom vraća se u ruke Kijeva. Rusko povlačenje dokaz je da su vojni argumenti prevladali nad iracionalnim političkim u Kremlju. Vojska je tražila povlačenje sa zapadne obale rijeke Dnjipra, gdje se nalazi grad, kako bi osigurala opstanak 30.000 možda najboljih vojnika koje ima. I spasila opremu. Istočna je obala već fortificirana, viša je od zapadne i močvarna, što će ukrajinsku ofenzivu učiniti nemogućom misijom. Ako im ne uspiju doći iza leđa.

"Ruska Federacija spremna je pregovarati s Ukrajinom, uzimajući u obzir realnost koja se trenutno razvija", rekla je Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova u srijedu, 9. studenog. Važna je to izjava koja se gotovo poklopila s objavom povlačenja iz Hersona. Pred dolazak zime tijekom koje se očekuje, iako ne nužno, da dođe od smirivanja borbenih aktivnosti.

"Ako Rusija pobijedi, uslijedit će razdoblje kaosa: procvat tiranije, ratovi, genocidi, nuklearne utrke. Svaki ‘ustupak’ (Vladimiru) Putinu danas - dogovor s vragom. Neće vam se svidjeti njegova cijena”, tih je dana na Twitteru objavio Mihailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Bitka za Herson dokaz je mudrog vođenja operacije jer se Ukrajina nije upustila u frontalni sukob, već je postupno nagrizala pozicije ruskih trupa i konačno ih natjerala u povlačenje. Ali, kako piše dobro upućeni Goran Redžepović, uspješnost povlačenja više od 30.000 vojnika preko moćne rijeke bez sigurnih mostova pokazuje da su ove postrojbe dobro uvježbane i još bolje vođene. I da će biti teško premostiva prepreka ukrajinskim snagama. Kad se tomu doda da je stanje na ratištu u Donecku, kako kaže sam ukrajinski predsjednik Zelenski, “pakao”, rat se vraća u pozicijsko stanje koje može potrajati još dugo izazivajući niz neočekivanih globalnih problema.

Definiranje točki mogućih pregovora

Zato ne treba čuditi da je SAD u razgovorima s Kijevom kako bi se vidjelo mogu li se definirati točke mogućih pregovora s Rusijom.

General Mark Milley, zapovjednik Združenog stožera američke vojske, ocijenio je da je ruska vojska imala više od 100.000 poginulih i ranjenih vojnika u Ukrajini od početka agresija, ali i dodao kako su ukrajinske oružane snage vjerojatno pretrpjele gotovo iste gubitke. Ako bi se rušenje nastavilo, uz povećanje broja žrtava i nove imigracije te krah ekonomije koji bi slijedio, Ukrajina bi mogla postati zemljom na rubu opstanka, teret za EU, Rusiji dobitak jer bi je tako slabu lako destabilizirala.

General Milley je rekao da "vojnu pobjedu u pravom smislu te riječi vjerojatno nije moguće postići vojnim sredstvima, stoga će biti potrebno okrenuti se drugim sredstvima". A to je diplomacija, pregovori.

U ovom je trenutku bespredmetno razgovarati o sadržaju mirovnog sporazuma, ali je dobro da su poznata stajališta dviju strana: Rusija želi zadržati sve osvojeno, Ukrajina vratiti međunarodno priznate granice. To je prvi korak. Rat će trajati, bit će promjena na bojištu, ali ako bude trajao predugo, stradat će prije svega Ukrajina. I to treba spriječiti, pa i pregovorima.

Cijeli tekst možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

image

Naslovnica novog Globusa

Globus
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 02:15