ZADNJI DANI PRED ODLUKU

SURADNJA JADRANKE KOSOR I ZORANA MILANOVIĆA? Danas lakše nego prije četiri godine

Da, Milanović se mijenjao i naučio kako više mišljenja, pa i onih s kojima se ne slažeš, ne škodi. Mislim da je shvatio kako ljude treba okupljati i da mu je sad jasno kako biti premijer nije elitistička pozicija, nego samo rad, rad i rad
 Vjekoslav Skledar/CROPIX








Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor prošle je nedjelje, prije nego što će pohitati kući pripremiti ručak, za Globus pristala govoriti o svojoj zasad još nedefiniranoj političkoj sudbini.

Kako god to završilo s izborima, ona i dalje namjerava ostati u politici.

Pod kojim uvjetima i s kojim ljudima – o tome je ponešto otkrila u intervjuu koji smo vodili u baru zagrebačkog hotela Westin.

Koliko je vama važno već sada znati datum izbora?

- Važno je utoliko što to ubrzava moju odluku. Usprkos lijepom broju prijedloga, još pokušavam odlučiti tako da ostanem vjerna svemu što sam dosad radila. Svjedoci smo nevjerojatnih saveza pojedinaca i skupina koji Hrvatskoj neće donijeti ništa dobro jer se na kraju više neće znati tko je tko, kakve stavove zastupa i što će zastupati u ogromnoj koaliciji.

Kako onda komentirate inicijativu predsjednice da treba požuriti odluku o datumu izbora?

- Gospođa Grabar-Kitarović došla je na Pantovčak na valu zahtjeva da ova Vlada ode, a njen prvi potez je bio poziv premijeru da ponudi ostavku, kao neku vrstu domoljubnog čina. Na to, naravno, nije imala pravo jer to nije u skladu s njenim ovlastima. Predsjednik u kampanji ne smije javno voljeti ni jednu stranku.

Je li za vas varijanta da HDZ ponovno osvoji vlast najgora opcija?

- Razlikujem HDZ kao stranku od njenoga trenutačnog vodstva. To su različite stvari. Ideje Tomislava Karamarka su ultra-desne, a ja znam da mnogi, čak i oni koji su mu naizgled pokorni, nisu sretni sa stajalištima o lustraciji, zabranama i eliminacijama. On je te stavove pokazao vodeći stranku iz koje je neke potjerao, a mnogi su i sami otišli poput Drage Prgometa ili Martine Dalić. Nisam primijetila da je na njihovo mjesto doveo neke nove ljude.

Mislite li da je HDZ danas reformiran?

- Vlada koju sam vodila zalagala se za beskompromisnu borbu protiv korupcije. Mnogi ljudi iz HDZ-a danas sa mnom kontaktiraju u strahu, što je indikativno i to se nikad – čak niti u vrijeme Tuđmana, kojeg su mnogi pokušavali prikazati kao čvrstorukaša – nije događalo. Tuđman se nije odrekao nijednog suradnika, nikoga nije gazio ni u ljudskom ni u političkom smislu. Ako mu se netko nije sviđao, udaljio bi ga od sebe, ali je i dalje okupljao. HDZ je danas desnija stranka nego u vrijeme kad ju je vodio Tuđman.

Kako prema vašem mišljenju predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović obavlja svoj posao?

- Ne bih ocjenjivala njen rad, nije to moj posao, mogu samo reći da nije ispunila nijedno obećanje iz kampanje, pa čak niti ono da će preseliti ured s Pantovčaka. Sad vidimo da će radije seliti ured po cijeloj Hrvatskoj, samo da se ne preseli u Visoku. Najavila je da će smanjiti proračun ureda za 30 milijuna kuna, a broj zaposlenih za stotinjak, ali ništa od toga više ne spominje niti je to itko smije pitati.

Treba li Vesna Pusić postati glavnom tajnicom UN-a?

- Gledajte, ostalo je malo vremena za lobiranje, ali činjenica jest da bi Hrvatska svojom kandidaturom dobila priliku promovirati se kao respektabilna država. Istina je da veće šanse za dobivanje tog posla ima netko s istoka Europe, posebno žena, a sve to Vesnu Pusić kvalificira za taj angažman. No Vlada je morala napraviti šire konzultacije o kandidatu ili kandidatkinji. Možda ima još žena u Hrvatskoj koje bi bile dobre kandidatkinje za mjesto glavne tajnice UN-a.

Kolike su joj realne šanse?

- Mislim da šanse nisu velike. No sjetite se da je Vesna Pusić, u trenutku kad je za Sanaderove Vlade postala predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora, HDZ-u bila daleko prihvatljivija od Zorana Milanovića. Dok sam vodila Vladu, u samoj završnici pregovora, Vesna Pusić je bila strpljiv medijator između Vlade i oporbe. Na kraju, nakon odluke da se prekida arbitražni postupak između Hrvatske i Slovenije, ona je isti dan sazvala sastanak s veleposlanicima na koji je pozvala Milorada Pupovca kao predsjednika vanjskopolitičkog odbora, ali i mene, kao bivšu premijerku koja je vodila pristupne pregovore. To su veleposlanici ocijenili kao dobar potez. Političari moraju biti svjesni da na nas u svijetu ne gledaju kao na vlast i oporbu, nego kao državu.

Kako danas, kad se bliži kraj mandata, razmišljate o vladavini Kukuriku-koalicije? Je li baš sve bilo tako loše?

- Sigurno je da su mogli puno, puno više jer su, ako ništa drugo, imali veliku prednost, u završenim pregovorima za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Osim toga, Zoran Milanović nije imao tu nesreću da mora preživjeti prvostupanjske presude kojima su generali Markač i Gotovina osuđeni za ratne zločine nego je bio premijer u trenutku kad su oni oslobođeni, a to nije nevažno jer su to oni trenuci kad se u narodu diže optimizam. Imao je sreću da je Hrvatska 1. srpnja 2013. ušla u EU, a ja sam pak pristupni ugovor potpisala 9. prosinca odnosno pet dana nakon parlamentarnih izbora. Dakle, moja je vlada savladavala prepreke i nevjerojatne poteškoće, a njemu je puno okolnosti išlo na ruku, ali on to nije dovoljno iskoristio.

Dakle, bilo je loše?

- Vijesti o rastu BDP-a su dobre i njima bismo se svi trebali veseliti, neovisno o tome što im je uzrok. Na žalost, teška pitanja koja vlada sada pokušava riješiti trebala su se rješavati prije sedam, osam mjeseci, prije godinu ili dvije. Razumijem da to nije jednostavno i zato sam se trudila ove četiri godine biti korektna. I moja Vlada pokušavala je riješiti problem “švicaraca”, ali smo naišli na betonske zidove banaka. Ne podupirem ovu vladu, ali nisam mogla reći da bi outsourcing ili davanje autocesta u koncesiju bila loša rješenja jer je to bio dio programa Vlade 2010. godine.

Odustajanje od mnogih projekata bila je jedna od grešaka Vlade koja se na prve znakove protivljenja predavala čak i kad su u pitanju bile bizarnosti poput redizajna registarskih pločica. Svaka vlada mora biti spremna na kritike. Milanović je kritizirao moju Vladu kada je 2010. tražeći moju ostavku, govorio da svakodnevno sramotim Hrvatsku. Ali, kad je SDP donosio prvi proračun, ja sam mu u Saboru rekla da ga nitko tamo ne razumije bolje od mene.

Neki projekti su ipak dovršeni – fiskalizacija, uvođenje poreznog reda, legalizacija…?

- Naravno. Dobro su se postavili i u slučaju katastrofalnih poplava prošle godine. Ali, recimo, Vlada je propustila komentirati neke nevjerojatne pojave i odluke u pravosuđu, pa tako i neke odluke Ustavnog suda.

Kakav je Milanovića danas u odnosu na Milanovića s početka mandata? Je li se mijenjao, napredovao?

- Jest, mijenjao se, mislim da je pod kraj počeo shvaćati kako njegovim dolaskom ništa nije počelo niti će završiti, ali je griješio što nije nastavio neke dobre projekte prethodne Vlade. Mislim da je Milanović konačno shvatio kako biti premijer nije elitistička pozicija, nego rad, rad i samo rad. I da je dobro biti s ljudima jer od njih čuješ svari koje ti suradnici nikad neće reći. Suradnici uglavnom govore samo ono što šef želi čuti.

Jeste li mu vi imali priliku nešto sugerirati, savjetovati ga?

- Savjetovati ne. Nekoliko smo se puta sreli oko raznih pitanja, kao što smo se i samo nekoliko puta čuli, između ostaloga i tada kada je vlada mijenjala zakon o pravosudnoj suradnji s državama Europske unije. Na taj sam prijedlog jedina podnijela amandman. Rekla sam mu da taj amandman prihvati, da se za dva dana više nitko neće sjećati tko ga je podnio i mislim da bi bilo dobro da me poslušao. Trebali bismo raditi na tome da se okupljamo, a prava oso­ba za to je uvijek premijer, tko god on bio.

Mislite li onda da se može surađivati s Milanovićem?

- Sad sigurno više nego na početku njegovog mandata jer se on mijenjao i shvatio kako više mišljenja, pa i onih s kojima s ne slažeš, ne škodi. Mislim da je shvatio, doduše malo kasno, kako ljude treba okupljati, a ne dizati zidove i ironično odbacivati svaku kritiku. Nije svaka kritika ponižavajuća.

Znači, Milanović je za vas suradljiviji od Karamarka?

- Postavljate mi “teška” pitanja o suradnji s čovjekom koji me izbacio iz stranke i jasno pokazao što misli o ljudima koji mu se ne pokoravaju.

Kad biste vi, recimo, sutra mogli spasiti lijevi blok i svojim glasom spriječiti dolazak Karamarka na vlast, biste li to učinili?

- Ja vam, nakon 20 godina u visokoj politici, i dalje naivno gledam na politiku. Hrvatska će početi napredovati onda kad se ne bude glasalo ili radilo protiv, nego za. Za program, za okupljanje, za ideje, za hrabrost, za demokratičnost.

I sami ste spominjali kako se program Kukuriku-koalicije u nekim dijelovima preklapa s vašim planom gospodarskog oporavka. U tom smislu, koliko vam je danas blizak lijevi blok?

- Pa, na žalost, ne vidim nikakvog programa za izbore, niti iz jednog tabora ili bloka. Čini se da ih neće ni biti, barem ne u smislu konkretnih prijedloga za smanjenje deficita, reforme javne uprave... Neki obećavaju kako će smanjiti porezna opterećenja. To je odlično, ali odmah treba odgovoriti na pitanje kako ćemo nakon toga isplaćivati plaće i mirovine. O smanjenju deficita nema niti govora. Jedino što čujemo jesu obećanja kako će smjenom vlasti Hrvatska procvjetati. No, dolaskom pojedinaca na vlast ništa se ne mijenja ako iza toga ne stoji rad. I ako birači na izborima kupuju mačke u vreći. Svatko tko želi voditi državu mora imati precizan plan što će napraviti u prva tri mjeseca, u sljedećih šest mjeseci i bez laganja izaći pred birače.

Kad bi lijevi blok iznio takav program i progovorio o stvarima koje vas zanimaju, bi li vas činjenica da je to lijevi blok mogla priječiti da mu date potporu?

- Već sam vam na početku razgovora rekla kako nisam donijela odluku o tome kako ću izaći na izbore pa bi bilo pretenciozno da govorim o svom odlučujućem glasu.

Mene ipak zanima bi li vas svjetonazor mogao u tome priječiti?

- Bila sam i ostala desni centar. Ali što znači svjetonazor kad govorimo o deficitu ili kad je u pitanju javni dug ili bolja pozicija znanosti? Naravno da ne bih mogla surađivati s onima koji bi kao program nudili progone. No, stvorilo se nevjerojatno ozračje u kojem bi svi mogli sa svima, a ja imam obvezu prema činjenici da sam bila predsjednica velike stranke i premijerka. Zato mi je nevjerojatna i trenutačna pozicija gospodina Josipovića kojeg su u predsjedničkoj kampanji zvali “malim mišem”. Ne moramo baš žrtvovati cijelo dostojanstvo za jedno do dva mjesta u Saboru.

Vi imate još ambicija prema izvršnoj vlasti ili sebe vidite u Saboru?

- Uvijek sam se najbolje osjećala u izvršnoj vlasti iako se jako lijepo može raditi u Saboru. Ipak, to je meni presporo, a vjerujem da sam bila dobra ministrica i da sam se trudila kao premijerka. Kad ste, poput mene inficirani politikom, tada jedino što vas mami jest imati konkretan resor, raditi i nešto za sobom ostaviti.

Pa dobro, kad bi vas Milanović pozvao da mu date podršku, biste li o tome razmislili?

- Ostati dosljedna sebi, izložiti još neke projekte za koje mislim da su važni - to je ono što me trenutačno okupira. U Vladu, kao što znate, mogu ući i ljudi koji nisu bili na izborima ako ih onaj tko sastavlja vladu pozove. Bilo je takvih slučajeva, pa sjetite se da sam ja u vladu pozvala Domagoja Ivana Miloševića, Đuru Popijača ili Martinu Dalić, koji nisu bili izabrani na izborima u Sabor.

Pretpostavljam da o tome ipak ne razmišljate za slučaj da će HDZ biti ta opcija koja će sastavljati Vladu?

- Nitko još ne zna tko će sastavljati Vladu.

Mislite li da bi Josipović mogao pomrsiti račune Milanoviću?

- Mislim da je to njegov glavni motiv u ovim izborima.

Kako biste saželi Josipovićevu politiku? Je li on lijevo, desno, centar?

- Teško je o tome govoriti. On i ja smo imali uspone i padove u suradnji, ali smo ostali u korektnim odnosima.

Kako komentirate da je prvo dao alibi Tomislavu Karamarku rekavši da on nije bio dio UDBA-e, a zatim napisao kolumnu u kojoj kaže da on nikad ne bi mogao s HDZ-om ?

- Istina, ali sve je pritom i lijepo uglazbio. Josipović je prije svega pravnik, vrlo inteligentna osoba koja dobro zna na što je aludirao kad je davao zaštitnički intervju. Zaboravio je sve one jugofile, jugosmradove i male miševe, što je na kraju krajeva i u redu jer nije dobro biti zlopamtilo. Ipak, Čačić je tu puno jasniji – javno je rekao da može i s lijevima i s desnima, i birači tu barem znaju na čemu su.

Je li to ono što vas je priječilo da se pridružite Čačiću? To što bi on mogao i s HDZ-om?

- S Čačićem bih se još i mogla dogovoriti, a sve ostalo bi bio čisti mazohizam.

Mislite li da će Josipović ući u parlament?

- Mislim da hoće. Međutim, sklapanje vlade bit će proces u kojem ćemo, možda, dobiti čudnovatog kljunaša, kojeg će se teško moći kontrolirati. Jer će u poslijeizborne koalicije ulaziti još malih koji će imati dodatne prohtjeve.

Koga iz postojeće Vlade cijenite od ministara?

- Ministar Lalovac dobro radi svoj posao, otvoren je za sugestije i razgovore. Tu je i gospođa Mrak-Taritaš koja je dobro razumjela poziciju ministrice, pa se maksimalno trudi i iza nje će, kad se podvuče crta, ostati trag. Ministar ne mora biti najsposobniji na svijetu, ali mora biti uzor u radišnosti i upornosti.

Jeste li s nekim od ministara iz ove vlade komunicirali, savjetovali ih?

- Nisam, nije za tim bilo potrebe. Ali evo, danas se lijepo pozdravim s ministrom Baukom iako je prema meni bio osobito okrutan kao zastupnik. Još je mlad, mijenjat će se.

A jeste li komunicirali s predsjednicom otkako je pobijedila na izborima?

- Nisam. Ni ona nije razgovarala sa mnom kao premijerkom kad je odlazila u NATO.

Primjećujete li vi na njoj nekakve promjene u odnosu na ono što je Grabar Kitarović bila kao Sanaderova ministrica?

- Ne osobito.

Mislite li da je velika koalicija HDZ-a i SDP-a danas bliža ili dalja nego ikad?

- Nikad nije bila dalja nego danas. Tko bi mogao i zamisliti da bi se Milanović i Karamarko oko ičega mogli dogovoriti. Ali, doći će dan kad će se i velike stranke morati dogovarati koje su to reforme koje trebamo provesti. Kad bismo svi sjeli zajedno i rekli po kojim bi se to kriterijima npr. trebao smanjivati broj općina, onda bi se to konačno i moglo napraviti.

Kako komentirate činjenicu da se Vesna Škare Ožbolt vratila u HDZ?

- Razumijem njenu želju da opet bude u Saboru, ali ne razumijem obrazloženja kojima to pokušava opravdati, a koja se svode na to da se vraća u HDZ jer se on opet okreće Tuđmanu. Njen novi šef puno je puta rekao kako je Tuđmanova politika bila naivna, , najavio i lustraciju što je Tuđmanu bilo strano. Gđa Škare-Ožbolt, kao osoba koja je bila uz Tuđmana, dobro zna da njegova politika nije bila naivna nego državnička. Ali, moram prema Vesni biti poštena jer je ona u trenutku kad su me izbacili iz HDZ bila među rijetkima koji su mi ljudski pomogli. Na tome ću joj uvijek biti zahvalna. Ja bih svakako odijelila naš privatni i politički odnos, iako je ona sada priznala kako podupire sve Karamarkove ideje i postupke.

Bojite li se da će se dolaskom HDZ-a na vlast opet javiti one devijacije poput korupcije, malverzacija?

- Ponavljam, razlikujem stranku od njenog vodstva. Na prošlim izborima nisam htjela na liste stavljati ljude koji su bili pod istragama, čak niti one protiv kojih se kasnije nije podizala optužnica. Što mi je, naravno, donijelo samo more neprijatelja.

Kako tumačite Sanaderovu fiksaciju vama osobno? Iz kruga njegovih ljudi stalno stižu poruke da vas smatra odgovornom za sve što mu se dogodilo, evo, čak o vama piše i memoare?

- Komentirat ću to tek ako nešto napiše. Protiv njega nisam pokretala nikakve postupke jer osobno za to nisam imala razloga, a niti sam to s ovlastima premijerke mogla. Jedino što sam mogla bilo je ne sprečavati policiju i DORH da rade svoj posao. Poruka moje Vlade je bila nulta stopa tolerancije na korupciju i kriminal. Dapače, postavila sam okvir na taj način da službe mogu postupati objektivno i neovisno, što je i bilo u skladu s Ustavom. Ja se Ivi Sanaderu nisam imala za što svetiti jer je naša suradnja bila dobra i korektna.

Tko se, prema vama, razumnije obraća biračima u kampanji – HDZ ili SDP?

- Pa gledajte, kampanja se svodi na hodanje i rukovanje, bez osobito suvislih govora, najava ili obećanja. Svi čekamo programe kao ozebli sunce.

Trebaju li se Milanovićevoj Vladi priznati neki pozitivni ekonomski pokazatelji? Sve je više onih koji govore da to nema veze s radom vlade...

- Da, dobro je što BDP više ne pada i to ima veze s državom. Pa naravno da je u tome i mali udio rada vlade, to je činjenica kao što je činjenica i da je rast BDP-a ujedno i posljedica našeg članstva u EU, što me čini ponosnom.

Tko se bolje postavio prema pitanjima imigranata – oporba, vlada ili predsjednica?

- Nitko osobito. To je važna i osjetljiva tema o kojoj bi oporbeni čelnici itekako trebali imati jasan stav. Vladajući o tome govore skromno i u tragovima, samo kad ih se pita. Predsjednica ne govori ništa kao što se nije oglasila ni o slovenskom miniranju arbitražnog postupka. Sve do susreta s Pahorom. Ni oporba ni vladajući ne žele o važnim problemima govoriti gotovo ništa, osim kad moraju, i to uglavnom bez konkretnih prijedloga.

Kakav je vaš stav po pitanju imigranata - otvorili biste im vrata ili ste ipak za neku vrstu selektivne imigracijske politike?

- Hrvatska ima važno iskustvo s izbjeglicama i mi smo se već u rješavanju tog problema trebali nametnuti kao država koja može predlagati modele zbrinjavanja. Kao zemlja članica EU svakako moramo podnijeti dio tereta i treba predložiti model u kojem bi države primale migrante ovisno o BDP-u i broju stanovnika. I vlast i oporba trebali bi jasnije govoriti o postupcima mađarskog premijera Viktora Orbana koji je najavio da će dizati zidove i prema Hrvatskoj ako zatreba. Na žalost, često kao da zaboravljamo da smo ravnopravna članica EU, da možemo predlagati, da se možemo ne slagati, da se u nekim stvarima možemo postaviti kao lider i pokušavati udarati tempo.

Čemu ćete se posvetiti ako ipak ne uđete u parlament?

- Posvetit ću se politici.

Kako mislite da će se nakon izbora odvijati priča sa Zagrebom? Hoće li biti dogovora s Bandićem ili će se ići na izazivanje prijevremenih izbora?

- Priča o Zagrebu je košmar koji govori kako u našoj zemlji na izborima glatko pobjeđuju pojedinci koji su pod istragama, čak i oni protiv kojih su donesene prvostupanjske presude. Istrage su Bandića očito dodatno osnažile pa on sada najavljuje kako bi mogao biti i novi premijer. A u Zagrebu i Hrvatskoj je sve moguće.

Ima li u toj zagrebačkoj priči mjesta i za vas?

- Nisam o tome razmišljala, iako je u onom trenutku kad se pričalo o izvanrednim izborima u Zagrebu bilo ljudi koji su mi predlagali da se u tu igru uključim. Ipak, to je lokalna politika koja mene nikad nije osobito zanimala. No, nikad ne reci nikad kad se baviš ovim čudnim poslom koji te uhvati u kolo pa te strast za plesom ne ostavlja, bez obzira koliko ti suplesači izgazili noge.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:45