STVARA SE PAKT HDZ-PUSIĆ: Nova vlast neće blokirati bivšu šeficu diplomacije u utrci za glavnu tajnicu UN-a

Vesna Pusić putuje 3. travnja u New York kao jedna od tri kandidatkinje i četiri kandidata za nasljednika Ban Kimoona. Ujedinjeni narodi prvi put u svojoj povijesti uvode novinu da će kandidati javno predstaviti svoj program, a Vesna Pusić će to u zgradi na East Riveru učiniti najvjerojatnije 12. ili 13. travnja. Program je napisan u 2000 riječi i već je otišao u središte svjetske organizacije, a bivša hrvatska šefica diplomacije imat će deset minuta da ga obrazloži i nakon toga u javnom intervjuu dva sata za odgovore na pitanja.

Do sada su, uz Vesnu Pusić, pristigle kandidature Irine Bokove iz Bugarske, Natalije German iz Moldavije, Srgjana Kerima iz Makedonije, Igora Lukšića iz Crne Gore, Danila Türka iz Slovenije i Antonia Guterresa iz Portugala. Moguće je da će ih biti još, a spominje se i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Bivša hrvatska ministrica putuje u New York a da do sada s njom nisu razgovarali ni predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ni premijer Tihomir Orešković niti novi ministar vanjskih poslova Miro Kovač. Dok je u vrijeme predizborne kampanje s HDZ-ove strane bilo povika na način kako je Vesna Pusić kandidirana, sada svi šute.

“Odluka još nije došla na dnevni red, o tome se u ovom trenutku ne razgovara”, samo ovo smo uspjeli doznati. A kad smo jednom od naših dobro obaviještenih izvora spomenuli mogućnost da se ipak ne ide u “rušenje” kandidature Vesne Pusić, s time da je nova vlast neće ni zdušno podržati, odgovor je glasio: “I ta je opcija moguća”. Neslužbeno, Zrinjevac i Pantovčak svjesni su da je sada jako teško povući neke drastičnije poteze, poput odabira novog kandidata za prestižnu funkciju u UN-u. To ne bi bilo dobro dočekano ni u međunarodnoj zajednici, jer bi se moglo protumačiti kao politička osveta Vesni Pusić. Isto tako teško je moguće u kratko vrijeme i naći dostojnu zamjenu za Pusić, a nemoguće ako bi se željela poštovati preporuka da to bude žena. Tako Vesna Pusić ostaje hrvatska kandidatkinja za glavnu tajnicu UN-a, a nova vlast je neće spriječiti u kandidaturi, ali joj neće ni pomoći.

VESNA PUSIĆ: Bilo je negativnih strelica u javnosti o mojoj kandidaturi, ali dalje od toga ništa

Koje su bitne novine na izborima u UN-u?

– Ima niz novina, a prva je da su kandidati javni. Do sada su države isticale kandidature, ali se saznalo samo koga je predložilo Vijeće sigurnosti. Druga je novina da se obavljaju javni intervjui pred stalnim predstavnicima država članica, a dat će se i prostor nevladinim udrugama i organizacijama. Može doći tko hoće i postavljati pitanja.

O kojim su se temama trebali izjasniti kandidati?

– Morali smo napisati svoju viziju glavnih aktivnosti UN-a, u prvom redu o mirovnim misijama i operacijama, razvojnoj suradnji i ciljevima održivog razvoja, ljudskim pravima, humanitarnoj pomoći i upravljanju organizacijom.

S kim ćete se sve sastati kad u travnju dođete u New York?

– Nastojat ću razgovarati sa što više stalnih predstavnika država članica i ljudima koji predstavljaju različite organizacije. Među njima je i takozvano Vijeće staraca, gdje su bivši glavni tajnici i vrlo viđeni premijeri i državnici. Zatim s predstavnicima krovne institucije nevladinih organizacija koja se zove “Jedan za sedam milijardi”.

Kakva će biti procedura kad se kandidacijski proces privede kraju?

– Mora postojati opće slaganje svih pet stalnih članica o kandidatu kojeg će Vijeće sigurnosti predložiti Općoj skupštini, a mora se postići i većina kod promjenljivih članica. Vijeće sigurnosti predložit će samo jednog kandidata, iako je bila ideja da se ide s više kandidata pred Opću skupštinu. Na kraju, budući glavni tajnik ili tajnica moraju tamo dobiti više od pedeset posto glasova.

Kako je došlo do vaše kandidature u Hrvatskoj?

– Kad je u rujnu prošle godine izglasana Deklaracija o novom načinu izbora, Vlada, koja je bila u punoj funkciji, predložila me za kandidatkinju. Recimo, Irinu Bokovu Vlada je predložila 2014. godine. Jedna je od stvari novog izbora i to da predsjedavajući Vijeća sigurnosti i Opće skupštine pošalju pisma svim državama članicama da istaknu kandidate. Mi smo pitali je li potrebno opet slati kandidaturu i rečeno nam je da to učinimo. Tako smo pismo poslali još jedanput.

Čini se da imate slične probleme s postojećim vladama kao i Irina Bokova u Bugarskoj?

– Moglo bi se tako reći, ali muški kandidati nemaju te probleme doma. Razumjela sam, kad je o meni riječ, da je bilo rogoborenja na tu temu u predizbornoj kampanji, jer tada se svašta govori. Nakon toga mi nije sasvim jasno zašto se to nastavilo, jer je zemlji u interesu ići s kandidaturom. Uostalom, već je pozitivna i činjenica što me se stalno spominje u tom kontekstu.

Je li u zadnje vrijeme netko iz sadašnje vlasti s vama razgovarao?

– Nitko. S predsjednicom sam razgovarala ranije, u dva navrata. Nakon izbora ne, a vrlo ću rado s premijerom ili predsjednicom, s kim god treba, na tu temu razgovarati i prezentirati svoju viziju UN-a. S velikim zadovoljstvom ću to učiniti. Za sada je bilo samo tih negativnih strelica u javnosti, ali dalje od toga ništa.

Što bi se dogodilo da vlada povuče vašu kandidaturu i o tome obavijesti UN?

– Zaista ne znam, jer se to nikada u povijesti nije dogodilo. Ne znam bi li to onemogućilo nastavak moje kandidature sada kad je postupak već tako daleko otišao. Ali Hrvatskoj bi to dodatno smanjilo šanse.

Govori se i o mogućnosti da se Angela Merkel kandidira?

– Mislim da to nije realno. Ona je jedna od najsnažnijih političkih ličnosti na svijetu, a nije običaj da je na čelu UN-a netko iz zemlje koja je jaka sama po sebi i ima tako utjecajnu ulogu kao što je Njemačka. Još dodatno tako snažno profilirana politička figura kao što je kancelarka.

Kakve ste poruke dobili iz Rusije u vezi s vašom kandidaturom?

– Vrlo pozitivne, da oni ne bi ništa imali protiv. Poručeno mi je da se za sada nisu još odlučili tko će im biti prvi izbor.

Irina Bokova slovi kao favorit?

– Mislim da i jest favorit u ovim izborima. Činjenica je da je bila tako dugo na čelu UNESCO-a, organizacije unutar UN-a, ima institucionalno iskustvo, i to je snažan argument u njenu korist. Još je i žena i iz istočne je Europe. Time počinje najveći izazov u karijeri Vesne Pusić, u trenutku kada je UN dao preporuku da nasljednica sadašnjeg glavnog tajnika bude žena, i to iz istočne Europe.

Još nedavno od mnogih koji su sada utjecajni u hrvatskoj diplomaciji moglo se čuti “kako da je podržimo kada nas stalno napada?” Iako se ne može reći da je u posljednje vrijeme, kao predsjednica HNS-a, štedjela novu vlast, ipak je daleko blaža u kritikama kada je riječ o vanjskim poslovima. U jednom televizijskom intervjuu prije nekoliko dana nije se direktno željela izjašnjavati o mogućem prijevremenom povratku u zemlju nekoliko veleposlanika imenovanih po političkoj liniji čije je imenovanje ona potpisala. Vješto je izbjegla svoj komentar tvrdeći da nije riječ o čistki i samo je rekla da se radi o trojici sveučiliših profesora i da tek treba vidjeti što će biti. Očito, mirnija je retorika u vezi s vanjskim poslovima u odnosu na one strogo političke teme u kojima je Vesna Pusić i dalje tvrdi kritičar HDZ-a. U razgovoru s nekoliko diplomata akreditiranih u Zagrebu saznali smo da su “veliki” vrlo dobro primili kandidaturu Vesne Pusić. Neki su smatrali da je Rusi neće podržati, ali to je demantirao ruski veleposlanik u Hrvatskoj koji joj je u Saboru direktno rekao da Moskva nema ništa protiv kandidature.

Ako se krug kandidata ne proširi, u ovom času Irina Bokova i Vesna Pusić imaju najveće šanse da postanu prve žene glavne tajnice UN-a. U mnogočemu imaju i slične startne pozicije, jer obje nisu na istoj valnoj duljini s aktualnom vlašću. Kad je riječ o Vesni Pusić, ne treba trošiti riječi u dokazivanju da nije favorit HDZ-a, uza sve činjenice da joj nitko ne može osporiti znanje i stručnost. Irina Bokova također kao Vesna Pusić pripada lijevom spektru, a sada je desnica na vlasti u Bugarskoj, što neće biti prepreka da je podrži agilni mladi šef diplomacije Daniel Pavlov Mitov, koji odlično kotira u međunarodnoj zajednici. Svakako je uz “domaću” pomoć lakše i lobirati, a to će svakom kandidatu itekako trebati.

Nova procedura inače predviđa da će svi kandidati u tri navrata, u travnju, svibnju i lipnju, sudjelovati na zasjedanjima Vijeća sigurnosti kao gosti, a nakon toga će Vijeće predložiti Općoj skupštini kandidata koji bi trebao biti izabran krajem godine.

Kad je predsjednik Glavne skupštine UN-a Mogens Lykketoft poslao 15. prosinca 2015. pismo zemljama članicama, naglasio je preporuku da se kandidiraju žene. Bivši premijer Zoran Milanović požurio je sa slanjem kandidature Vesne Pusić i prije nego što je službeno počeo proces. Poslije će poslati novo pismo u New York u kojem je napisao da “smo mi čvrsto uvjereni da je gospođa Pusić, sa svojom neumornom predanošću i mnogo godina intenzivnog vodstva, najprikladnija za tu zadaću”. Odmah se na noge digao HDZ, tvrdeći da je sve učinjeno iza leđa i da nitko, pa ni predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, nije bio obaviješten niti je sudjelovao u izboru kandidata.

U međuvremenu je Vesna Pusić, dok je još bila ministrica, u dva navrata razgovarala na tu temu s predsjednicom, bez nekog posebnog oduševljenja na Pantovčaku za njenu kandidaturu, a nakon što je HDZ s partnerima oformio vlast, svi su zašutjeli. U svjetskim medijima pojavila se i spekulacija da bi idealna kandidatkinja bila Kolinda Grabar-Kitarović, koja ima bogato diplomatsko iskustvo, ali je tek stupila na dužnost, i ta je ideja otklonjena.

Ostala je samo Vesna Pusić, jer u Hrvatskoj ionako nema treće žene koja bi zadovoljavala sve kriterije koje traži UN. Sada ima i onih koji sve svode na domaći plan, pa se kalkulira da je taktika HDZ-a u ovom času ne sprečavati kandidaturu Vesne Pusić, s time da se računa na blagonaklonost novog stranačkog vodstva HNS-a za neku moguću buduću suradnju. Možda je sve to iz sfere “teorija urote”, ali nikako zanemarivo. HNS uskoro bira novog predsjednika, a HDZ te izbore s pažnjom očekuje. Vesna Pusić, kojoj u vrhu HDZ-a po “popularnosti” može konkurirati samo Zoran Milanović, sigurno nikad ne bi mogla biti pregovarač o nekoj suradnji. U mandatu Ivana Vrdoljaka koji će je najvjerojatnije zamijeniti, bez obzira na to što sada tu mogućnost također energično odbacuje, sve ipak ostaje otvoreno jer tko zna što budućnost donosi. A HDZ-u bi bilo krajnje milo da ima neku “rezervnu” varijantu na domaćem planu, osim tvrdoglavih i nepredvidljivih mostovaca. “Mi smo bili blagonakloni u vezi s Vesnom Pusić, neka proba u New Yorku, a s druge strane neka HNS bar malo odškrine vrata HDZ-u”, postoje razmišljanja.

Uvijek dobro obaviješteni The New York Times prije nekoliko dana ponovio je već prije lansiranu tezu da će se u trku za novu čelnicu UN-a uključiti i njemačka kancelarka Angela Merkel, iako to sada izgleda nerealno. List spominje da će kandidature poslati i bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark i argentinska šefica diplomacije Susana Malcorra.

Insajderi iz UN-a tom utjecajnom listu objašnjavaju da bi bilo dobro rješenje da i Angela Merkel uđe u trku, a Der Spiegel tvrdi da ona ne želi četvrti mandat na izborima u Njemačkoj sljedeće godine. Upravo bi čelična dama mogla najbolje od svih vratiti ugled UN-u, tvrdi NYT, pomiriti razjedinjeni svijet, kao što je političarka iz bivše Istočne Njemačke uspjela spojiti bivši komunistički svijet domovine gdje je rođena sa Zapadom. U dobrim je odnosima s Washingtonom, a dobro razumije i Vladimira Putina, bez obzira na to što je krajnje nervozno reagirala na njegovu aneksiju Krima. U stalnom su telefonskom kontaktu, pa bi Angela Merkel mogla spretno posredovati između Amerike i Rusije. Uđe li u trku, svi drugi su odmah autsajderi. Ostaje samo ono najvažnije – hoće li se to uopće dogoditi?

Važno je i koga će “veliki” podržati. Prije svega se to odnosi na stalne članice Vijeća sigurnosti, a tu Vesna Pusić nije bez izgleda. Kad je riječ o američkoj strani, ne može se reći da bi bila favorit Washingtona, ali ni to da bi je Amerikanci odbacili. Pogotovo što će o tome odlučivati sadašnja administracija, s kojom je Vesna Pusić bila u dobrim odnosima, a tako je i s izglednom kandidatkinjom demokrata na izborima za Bijelu kuću Hillary Clinton. Iako su Rusi sigurno skloni Irini Bokovoj, dobra je vijest da nemaju ništa protiv ni kad je u pitanju Vesna Pusić.

Ostaje lobiranje, a bivšu hrvatsku šeficu diplomacije odmah po dolasku u Ameriku čeka bogat raspored. Razgovarat će s predstavnicima mnogih organizacija i pojedincima, objasniti svoj program, koji je u skraćenom obliku od 2000 riječi poslan u UN.

Sigurno je da će se naposljetku voditi računa i o podršci Hrvatske, te svemu što će i diplomatskim kanalima doći do svjetske organizacije. UN je pragmatičan, ne voli ako netko nema podršku zemlje iz koje dolazi, i to Vesni Pusić neće ići u korist. Svjesna je toga i sama, ali naglašava da je velika čast za zemlju da uopće imamo kandidata, jer sljedećih pedeset godina to nećemo imati priliku.

Kad je riječ o našoj regiji, jugoistoku Europe, Vesna Pusić teško može računati na nečiju snažniju podršku. Slovenci imaju svog kandidata, bivšeg predsjednika kojeg svi podržavaju, Srbi nisu još izašli s kandidaturom, a kako se spominjao Vuk Jeremić, teško da će i izaći. Ali, teško da će i zbog “grijeha” Milanovićeve vlasti i njegova svađalačkog odnosa prema susjedima doći neka podrška za Vesnu Pusić. Svi ostali ionako nemaju neku težinu u preporukama.

U igri su sve opcije. Nije isključeno ni da se veliki neće moći složiti oko dosad pristiglih kandidatura, pa će u posljednji trenutak uskočiti neka žena, snažna političarka iz drugog dijela svijeta. U tom se smislu već spominje Južna Amerika, ali treba prvo pričekati signale koji će ubrzo doći iz Washingtona, Moskve i drugih središta moći u svijetu i pokazati prave šanse za sadašnje kandidate.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD SRIJEDE: