HRVATI, NE KRIVITE BRUXELLES!

Europska komisija inzistira: Sami ste predložili porez na nekretnine kao reformsku mjeru. Sada ga i uvedite

 
Sjedište Europske komisije u Bruxellesu
 Francois Lenoir / REUTERS

Već nekoliko godina u Hrvatskoj se ustalila praksa da se za ne toliko popularne i često teške odluke odgovornost prebaci na Europsku uniju. Tako su razne Vlade od početka puta prema članstvu u Europsku uniju, dakle od 2000. godine, usvajale teške odluke pravdajući ih time što “to od nas traži Europska unija”. Često je to Vladama bilo najlakše, iako su stalno govorile da se reforme rade radi nas samih, a ne radi Europske unije. Tako je bilo i s idejom o porezu na nekretnine, koji je sada postao jedna od glavnih tema u hrvatskoj javnosti. I za taj porez se kaže da ga je od nas tražila Europske unija.

Je li to doista točno? Na prvi pogled se može reći da jest. I u dokumentima se mogu naći tragovi da Europska unija, i Komisija i Vijeće, putem Specifičnih preporuka koje je uputila Hrvatskoj, traži da se uvede porez na nekretnine. Međutim, ako se vratimo na okolnosti nastanka te obaveze, vidjet ćemo da je ideja o porezu na nekretnine nastala u Hrvatskoj, a ne u EU.

Ekonomska neravnoteža

Europska unija već niz godina upozorava da se Hrvatska suočava s prekomjernim ekonomskim neravnotežama. Prijetila je čak i uvođenjem posebnog monitoringa, pa i pokretanjem posebnog korektivnog postupka. Do ove godine je Hrvatska bila i u postupku prekomjernog deficita i prekomjernog duga. Iz tog postupka smo izašli ove godine, ali se još uvijek suočavamo s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama zbog čega postoji zabrinutost u Bruxellesu. Jedna smo od rijetkih država članica koja se suočavaju s takvom razinom neravnoteža i zato EU i dalje nastavlja dubinske analize našeg gospodarstva i nastavlja davati preporuke kako riješiti taj problem. A među tim preporukama uvođenje poreza na nekretnine nije jedina. Tu su još i obeshrabrivanje ranog odlaska u mirovinu i druge ne tako popularne mjere.

No nije EU ta koja je sama spomenula uvođenje poreza na nekretnine. EU je samo od Hrvatske tražila usvajanje mjera koje će pomoći u procesu reformi kako bi naše financije i gospodarski rast bili održivi, a reforme strukturne i dugoročne, a ne samo ad hoc i kaotične. Od Hrvatske se tražilo da sama izradi popis mjera kojima želi riješiti i prekomjerni deficit i prekomjerni dug, ali i prekomjerne ekonomske neravnoteže. Među tim mjerama Hrvatska je sama predložila i uvođenje poreza na nekretnine.

Međutim, ta mjera, davno predložena, zbog političkih kalkulacija i konstelacija nije nikada zaživjela. U vrijeme Vlade na čelu s SDP-om tome se protivio HNS. A Europska unija je stalno pozivala da, ako je Hrvatska to najavila kao mjeru, onda to i provede. Dakle, kad EU traži od Hrvatske da uvede porez na nekretnine, onda od nje samo traži da implementira vlastitu odluku, a ne nešto što joj je nametnuto sa strane. Da je Hrvatska predložila neku drugu učinkovitu mjeru, i da je EU procijenila da je ona realna, onda bi i na to pristala.

I u zadnjem izvještaju Europske komisije, a kasnije usvojenom i od Vijeća Europske unije, od Hrvatske se traži da “poduzme neophodne korake za uvođenje poreza na nekretnine”. Radi se, dakle, o mjeri koju je Hrvatska davno sama predložila u prihodovnoj strani, uz mjere i na rashodovnoj, kako bi stabilizirala proračun i pomogla u održivom rješenju pitanja prekomjernih neravnoteža, duga i deficita.

Hrvatska, prema procjeni Europske unije, ima relativno nizak prihod od poreza ne nekretnine. Taj prihod se prikuplja od lokalnih vlasti putem nameta vezanih uz nekretnine, ali uz značajne varijacije u izračunu i pokrivanju takvih poreza. Također se ubiranje iz takvog poreza oslanja o manje efikasno oporezivanje transfera nekretnina. Europska komisija je u zadnjem izvješću najavila, jer joj je to rečeno od strane Hrvatske, da će sukladno najavljenim poreznim reformama iz 2016., od 2018. godine neke vrste lokalnih nameta na nekretnine zamijeniti porezom na nekretnine koji će biti zasnovan na pet parametara koji odražavaju približnu vrijednost nekretnine. Komisija je smatrala da će takva mjera biti samo prvi korak prema potpunom porezu na nekretnine na osnovi vrijednosti. To bi bilo i pravedno.

Ako Hrvatska bude odustala od ove mjere, onda će vjerojatno morati Europskoj komisiji javiti zašto je od toga odustala i ima li neke zamjenske mjere kojima će to nadomjestiti.

Slaba javna administracija

Inače, u EU već duže vrijeme govore kako su u Hrvatskoj prave reforme bile žrtva brojnih izbora, i parlamentarnih i lokalnih, zbog koji je zabilježen samo ograničeni, a u nekim pitanjima nikakav napredak u implementaciji preporuka koje je za prošlu godinu dala Europska komisija kako bi se riješile prekomjerne ekonomske neravnoteže. Nakon zadnjih izbora, kad se vjerovalo da Vlada ima stabilnu većinu u Saboru, i odlučnost za reforme, pogotovo jer je gospodarski rast značajan, a deficit riješen ranije od predviđenog roka, smatralo se da je pravo vrijeme za poduzimanje onih mjera za koje ranije Vlade nisu imale hrabrosti.

European Commission President Jean-Claude Juncker (L) talks to European Commission High Representative Federica Mogherini ahead of a debate on the outcome of last December EU summit at the European Parliament in Strasbourg, January 13, 2015.                       REUTERS/Vincent Kessler (FRANCE - Tags: POLITICS) - RTR4L9SG
Vincent Kessler / REUTERS
Nezasluženo na meti napada: Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini

Ima puno toga što Hrvatska mora napraviti u strukturnim reformama, a ne samo oslanjati se na dobru turističku sezonu, smanjenje nezaposlenosti i povećanje prihoda zbog povećanja privatne potrošnje. EU smatra da je u Hrvatskoj ozbiljan problem i dalje ograničeni napredak u reformi javne administracije. Slaba javna administracija, smatra Europska komisija, i dalje ostaje najveća prepreka provedbe reformi u Hrvatskoj. Dovoljan napredak nije učinjen u reformi mirovinskog sustava, u sprečavanju ranog umirovljenja niti u poboljšanju sustava socijalne zaštite. Hrvatska bi trebala poraditi više i u harmonizaciji plaća u javnom sektoru.

U proljetnom izvještaju ove godine Europska komisija je u dubinskoj analizi ocijenila da je Hrvatska ušla u fazu smanjenja duga, smanjenja deficita i smanjenja stope nezaposlenosti. Ali i dalje postoje rizici. Što se tiče velikog pada nezaposlenosti, koja je u zadnjem kvartalu prošle godine iznosila 11,4 posto, što je 4,2 posto manje nego godinu dana ranije, u ovoj analizi se navodi da je najveći pad te stope vezan uz smanjenje radne snage (i zbog iseljavanja), a i velik broj novih radnih mjesta se odnosi na one koji su posao dobili na određeno vrijeme. Dobra je vijest to što se ne očekuje dalje smanjenje radne snage. Ali nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost i dalje ostaju ozbiljan problem u Hrvatskoj. Komisija je u istom dokumentu napomenula da Hrvatska kasni i u provedbi strategije borbe protiv korupcije. Sumnja u neovisnost sudstva je i dalje velika, što je problem i za poboljšanje klime za izravne strane investicije.

Odgoda umirovljenja

Hrvatska je zbog postojanja prekomjernih neravnoteža bila čak i pod prijetnjom aktiviranja posebnog postupka. Ali Komisija je odustala od toga jer je Hrvatska na vrijeme najavila konkretne mjere za rješenje tih strukturnih nedostataka. Sada Komisija očigledno smatra objektivnima razloge zbog kojih Hrvatska nije mogla učiniti više u provedbi tih reformi, ali i da bi sada Vlada trebala biti odlučnija u provedbi reformi.

Svakako da Vladi nije lako, a javnost reagira na bilo kakvo spominjanje dodatnih ili novih poreza. Ako bi pitali građane jesu li za uvođenje ikakvih novih poreza, odgovor bi bio sasvim jasan. Ako bi ih pitali žele li zabranu ranijeg umirovljenja i produljenje dobi za odlazak u mirovinu, također se zna kakav bi bio odgovor. A kasniji odlazak u mirovinu mjera je koju Hrvatska neće moći dugo odgađati jer stanovništvo stari, smanjuje se radna snaga i, koliko god je to nehumano reći, morat će se dulje raditi do mirovine.

EU ne može sama nametnuti određeni oblik poreza na nekretnine jer u EU ne postoji jedinstven model. Od države do države to je različito riješeno, a oporezivanje nekretnina jedan je od najkompliciranijih oblika poreza uopće. Mnoge države ga imaju, a najčešće se veže uz vrijednost nekretnine (a ne samo uz kvadraturu) jer ne vrijede nekretnine iste veličine u različitim dijelovima države. Zato bi i Hrvatska trebala pri rješenju ovog pitanja osigurati da taj porez bude pravedan i da, kako je i najavila, uzme u obzir približnu vrijednost nekretnine, ako uopće ovaj porez zaživi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:22