Crna spirala ekonomskog pada: Novi Globus donosi što nas sve čeka ako cjepivo ne stigne na vrijeme

Prognoze su apsolvirane, vrijeme je za povratak u stvarnost koja, čini se, značajno odstupa od analitičarskog optimizma s kraja prošle godine. Umjesto prvih naznaka ozdravljenja biznisa, svjedoci smo početku druge recesijske godine zaredom. Ekonomija kojoj su predviđali snažan oporavak u ’21. kao da je, unatoč kratkoj, ali ipak postojećoj ljetnoj turističkoj sezoni ostala zamrznuta negdje u rano proljeće 2020.

Nove analize sada umjesto novog snažnog starta najavljuju scenarije drugog kruga protukriznih akcija. Krizni W-obrazac s dubokim, dvostrukim kriznim dnom sada se čini optimističnom varijantom, pesimisti među financijašima već su gotovo pomireni s povratkom depresivne L-krivulje, slične onoj od koje smo se nakon šest dugih godina teško rastali krajem 2015., ali sada zbog pandemije neizvjesnije.

Ova će godina biti izuzetno teška, kaže Branko Roglić, jedan od rijetkih hrvatskih poduzetnika čija sudbina, zapravo, nije upitna. Njegov Orbico će preživjeti. Najveći su distributer u Europskoj uniji, s dobro izabranom paletom proizvoda, pa su, iako ih je dohvatila kriza, godinu završili bez zaduženja.

Prošle smo godine kao država pretrpjeli tri šoka, kaže Roglić. Pandemiju smo u prvom valu relativno dobro, uz neizbježno dodatno zaduživanje, provukli kroz proračun, ali potresi u Zagrebu i na Banovini nisu se mogli planirati u proračunu. Imamo sreću da smo pravovremeno postali dio EU, pa će to bitno utjecati na ekonomsku situaciju u ovoj, ali i u sljedećim godinama. Bez europskih fondova, a posebno bez europskog novca za obnovu potresom pogođenih područja, bilo bi daleko teže, možda čak nemoguće.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otkrivaju da je u listopadu i studenome prošle godine udvostručen broj poduzeća koja su zatražila potporu, tražeći u državi partnera u borbi za opstanak. Brojke za prosinac i siječanj vjerojatno će biti još pesimističnije, jer izostali su prihodi koji inače stižu s Božićem. Najugroženiji su mali i mikro poduzetnici, pogotovo oni koji su izravno ili kao dobavljači vezani uz turizam i ugostiteljski sektor.

Njihovi biznisi, a uz kafiće i restorane, to je i većina sportskih i rekreativnih sadržaja, drugi put od početka pandemije zatvoreni su još u studenome. Ne ukine li se uskoro zabrana rada, a tihi šapat postoji, značajan broj njih neće uspjeti dočekati ljeto kada se, po prošlogodišnjem modelu, očekuje oživljavanje turizma. Signali su s turističkih tržišta dobri, rezervacije se pune, ali, kažu u agencijama, samo pozitivan pomak u borbi s virusom donijet će povratak pravog turizma.

Turizam čini dvadesetak posto hrvatskog BDP-a, no već sada je izvjesno da će, unatoč povoljnim najavama o rezervacijama, zbog zakasnjele isporuke cjepiva protiv koronavirusa sezona biti suzdržana i bez prihoda koji inače donosi Uskrs.

Prema istraživanju Fine, danas u Hrvatskoj 1251 poduzetnik, od ukupno 268.204 (podatak DZS), posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza. Od toga njih nešto više od tisuću nije od Vlade za vrijeme pandemije zatražilo nikakvu potporu. Statistika, međutim, otkriva i drugi, lošiji dio hrvatske stvarnosti.

Rasporedimo li uspješne poduzetnike po teritorijalnom ključu, otkrit ćemo da najviše njih, 487 nominalno (a to znači i porezno), sjedište ima u Zagrebu, slijedi Zagrebačka županija sa 81 te Istarska županija sa 65 poduzetnika. Što takva statistika znači u praksi, otkrilo se nakon potresa 29. prosinca: Hrvatska je oštro podijeljena na mali broj uspješnih regija i niz "slijepih džepova" koji nemaju pogonske motore da bi živjeli i razvijali se samostalno.

Može li 1085 uspješnih poduzetnika spasiti hrvatsku ekonomiju i puniti državni proračun kako bi održao na životu sustav državnih servisa? Ne može. Zasad je prilično jasno da će kraj ove godine doživjeti i preživjeti velike uspješne tvrtke – Atlantic, AD Plastik, Pliva, Orbico, Podravka... ali je jednako tako jasno da će stotine, možda i tisuće (sve ovisi o brzini isporuke cjepiva), manjih poduzetnika pretrpjeti bankrot.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374