AUTORICA HIT ROMANA 'SUŠA'

JANE HARPER ZA GLOBUS: Po mom trileru Reese Witherspoon snima film

 

U gradiću Kiewarri u ruralnoj Australiji vlada najgora suša u povijesti - kiša nije padala dvije godine, rijeka je presušila, tuširanje je ograničeno na tri minute, a djeca crtaju depresivne slike krajolika na kojima uopće nema zelene boje. U farmerskoj zajednici koja jedva preživljava stanovnici dobro paze s kim će se zakačiti, no očajne okolnosti zazivaju i očajne mjere. Kada na farmi obitelji Hadler pronađu tri mrtva tijela, policija je uvjerena da je počinitelj otac Luke Hadler, no Lukeovi roditelji uvjereni su da je njihova sina, snahu i unuka ubio netko drugi. Na sprovod dolazi i Aaron Falk, federalni policajac iz Melbournea i Lukeov prijatelj iz djetinjstva, koji je rodni kraj napustio prije 20 godina. Zajedno s lokalnim narednikom Racom počinje voditi istragu, a na površinu ubrzo izlaze sve tajne i laži koje stanovnici ovog gradića godinama vješto skrivaju.

Bivša novinarka Jane Harper u svom debitantskom romanu “Suša” odlično je dočarala atmosferu male, zatvorene zajednice. Knjiga je sjajno koncipirana, prati događaje u sadašnjosti, no gotovo u svakom poglavlju u kratkim flashbackovima opisuje ono što se dogodilo u prošlosti, pa zvuči gotovo nevjerojatno da je Harper naučila pisati fikciju na tečaju kreativnog pisanja.

- Kao dijete sam mnogo čitala i uvijek sam se nadala da ću jednoga dana napisati roman. Godinama sam se mučila da nađem vrijeme i motivaciju kako bih se posvetila pisanju, no to je bila ambicija koja me nikad nije napuštala. 2014. prijavila sam se s kratkom pričom na natječaj za godišnje izdanje fikcije časopisa Big Issue i moja priča bila je jedna od 12 odabranih. To me potaknulo da nastavim razmišljati o tečaju kreativnog pisanja i te godine prijavila sam se na online tečaj u trajanju od 12 tjedana, koji je organizirala izdavačka kuća Curtis Brown. Na tečaju sam napisala prvo poglavlje knjige koja je kasnije postala roman “Suša”. Dobili smo vrlo korisne praktične savjete, no za mene je najveća prednost bila motivacija jer sam bila dijelom strukturirane grupe. Kao novinarka najbolje sam radila pod rokovima i vanjskim pritiskom, pa mi je to što sam bila dio ozbiljne spisateljske grupe doista pomoglo da se usredotočim na ono što sam željela postići svojim romanom - priča Jane Harper, koja je rođena u Manchesteru, a kada je imala osam godina, s obitelji se preselila u Australiju. Nakon šest godina vratili su se u Veliku Britaniju, gdje je studirala engleski i povijest na Sveučilištu Kent u Canterburyju. Nakon diplome dodatno se educirala u novinarstvu, a prvi posao dobila je kao pripravnica u tjedniku Darlington & Stockton Times. Godine 2008. ponovno odlazi u Australiju. Prvo je radila za Geelong Advertiser, a od 2011. za Herald Sun, dnevne novine iz Melbournea. Danas živi u St Kildi, predgrađu Melbournea, sa suprugom i kćeri.

Njezin roman osvojio je brojne nagrade, a prava na filmsku adaptaciju otkupila je produkcijska kuća Pacific Standard u vlasništvu glumice Reese Witherspoon, čiji je nedavni veliki hit bila serija “Male laži”. Posvetila ga je svojim roditeljima koji su joj, kako piše, uvijek čitali. Kakve je knjige voljela kao dijete?

- Kad sam bila mala, voljela sam Enid Blyton, autoricu “Pet prijatelja”, a kada sam bila malo starija, Roalda Dahla. Još uvijek se sjećam kada sam čitala njegove “Vještice” koje su me nasmrt preplašile. To mi je i danas jedna od najdražih knjiga od koje se još uvijek ježim - kaže Harper, koja je nakon uspjeha koji je postigla sa “Sušom” dala otkaz u novinama kako bi se u potpunosti mogla posvetiti pisanju. Tijekom novinarskog rada pokrivala je mnoštvo tema - od kriminala i sudova do poslovnog novinarstva, zdravstva, gradskih vijeća i reportaža o zajednici. Kako joj je novinarsko iskustvo pomoglo u pisanju romana?

- Trinaest godina radila sam kao novinarka i prije nisam pisala fikciju. Navikla sam na kratke rokove i dnevno proiz­vođenje priča, a novinarstvo me također naučilo da jasno izražavam misli. Kad sam pisala “Sušu”, radila sam puno radno vrijeme, tako da sam pisala isključivo navečer i vikendima. Kada sam pisala drugi roman (u nas još neprevedeni “Force of Nature”, op. a.) bila sam trudna, a zatim sam rodila te sam se morala držati discipline i pisala sam kad god sam imala priliku. Sada pišem treću knjigu i unajmila sam mali ured blizu svog doma kamo odlazim svaki dan na nekoliko sati i radim. Više volim pisati ujutro i volim kada svaki dan napišem barem malo. Pišem na stolnom kompjuteru i ponekad slušam tihu muziku koja reflektira vrstu prizora na kojem radim u tom trenutku, no to mora biti instrumentalna glazba jer bi mi ona s tekstom odvratila pozornost - prepričava Harper svoje spisateljske navike.

Radnja romana odvija se u izmišljenom gradu nazvanom Kiewarra. U romanu spominje i stvarne gradove, Melbourne i Canberru, no zašto je priču smjestila u nepostojeći grad?

- Mislim da je u romanima važno razdvojiti stvarnost i fikciju. Željela sam da moj roman bude autentičan i da bude prepoznatljivo australski - sa sušom i krajolikom i načinom na koji ljudi govore i reagiraju na događaje - ali nisam ga željela postaviti u neko stvarno mjesto. Mislim da to ne bi bilo u redu prema stvarnim stanovnicima, a također sam željela da taj gradić bude kao jedan od mnogih kakvi se mogu naći u Australiji, jedan od onih u kojima su se i sami čitatelji mogli zateći - kaže Harper i objašnjava zašto je kao najvažniji faktor izabrala vrijeme.

- Vrijeme je ključan dio australskog krajolika, bilo bi nemoguće izostaviti ga. Na imanjima u ruralnim područjima životi farmera i uspjeh njihovih farmi i poslova tako su isprepleteni s vremenskim prilikama da ih je teško rastaviti. Također sam osjećala da je pritisak suše i cijelo okruženje prirodno atmosferično i da se zaista dobro naslanja na knjigu koja u sebi ima elemente misterije i napetosti.

Profimedia
Reese Witherspoon producirala je i seriju 'Male laži', gdje glumi i Nicole Kidman, snimljenu prema hit romanu

Slučaj s obiteljskim nasiljem koje se spominje u knjizi i činjenica da je radnja smještena u Australiju, daleko od velikih gradova, malo me podsjetio na prvu sezonu serije “Povrh jezera”. Ona se, doduše, odigrava na Novom Zelandu, ali imam dojam da takva ogromna prostranstva izluđuju ljude i da je u njima mnogo lakše sakriti tajne. Vrijedi li isto i za australski roman?

- Gledala sam “Povrh jezera” i mislim da je serija odlična. Svidjela mi se ideja o tajnama u malome gradu u vrlo osebujnom okruženju. Ima nešto vrlo zanimljivo u ljudima okupljenim u izoliranoj zajednici. Također mi se svidjela i prva sezona britanske serije “Broadchurch”, kriminalistička drama o misterioznoj smrti dječaka u malom obalnom gradu - ističe.

Mentalitet maloga grada jako je važan i u njezinu romanu - svatko ima tajne, ljudi ogovaraju, sumnjičavi su, ne prihvaćaju strance... Jesu li joj bile poznate takve situacije?

- Dok sam radila kao novinarka, pokrivala sam mnogo takvih priča o malim gradovima. Jako su me zanimale stvari koje mogu uzdrmati zajednicu i kako ljudi različito reagiraju na istu situaciju. Vjerujem da je mentalitet maloga grada poznat mnogima, bez obzira na to gdje žive. Osjećaj da ne možeš potpuno pobjeći od svoje prošlosti i klaustrofobija koja dolazi s prisutnošću obitelji ili susjeda koji znaju previše jedni o drugima mislim da je većina ljudi iskusila u nekom trenutku svoga života - smatra spisateljica.

Nakon što je u svom prvom romanu predstavila detektiva Aarona Falka, on se vraća i u drugom romanu “Force of Nature”, koji je na engleskom objavljen ove jeseni. Je li u pitanju nastavak “Suše” ili je riječ o potpuno novoj priči?

- “Force of Nature” još je jedna australska misterija, ovaj put smještena u udaljenu šumu tijekom zime. Oni koji su čitali “Sušu” uočit će neke od starih likova - prvenstveno detektiva Aarona Falka - ali oni koji nisu mogu ovaj roman čitati i kao samostalnu cjelinu. Roman govori o pet poslovnih žena koje se nevoljko upute u šumu na team building pješačenje. Nekoliko dana kasnije samo ih je četiri. Uznemirene su, ozlijeđene i nejasno im je kako su se odvojile od pete članice tima. Detektivu Aaronu Falku osobito je stalo da otkrije sudbinu nestale žene, budući da mu je ona pomagala istražiti tvrtku za koju su žene radile. No, dok pokušava proniknuti u razloge nestanka i događaje u šumi, otkriva priču o nasilju i sumnji, kao i to da neke opasnosti sežu dublje nego što je itko slutio - otkriva nam autorica, koja nam je preporučila i svoje omiljene pisce kriminalističkih romana.

- Jako volim Leeja Childa i njegov serijal s Jackom Reacherom, kao i škotskog pisca Vala McDermida i Gillian Flynn. Uživala sam i u novom psihološkom suspense-romanu A. J. Finna koji je upravo objavljen “The Woman in the Window”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 05:47