KARTA KRIMINALA U HRVATSKOJ

HRVATSKA KARTA ZLOČINA Podaci za prvih sedam mjeseci 2015.

Što sve kriju crne policijske statistike: svakoga dana dogodi se 86 prometnih nesreća, a Hrvati samoubojstvo najčešće izvrše vješanjem
 Cropix








Grad Zagreb u najmirnijem je razdoblju u proteklih deset godina. Punih 18 mjeseci opći kriminalitet u slobodnom je padu. Zagrepčani nikad nisu bili sigurniji. Lani je na području Policijske uprave zagrebačke prijavljeno čak 12,8 posto manje kaznenih djela. To je 2380 djela manje nego 2013. godine. Najsvježiji podaci otkrivaju da nije riječ o slučajnosti. U prvih šest mjeseci ove godine kriminalitet je pao dodatnih gotovo 3 posto.Pogledamo li u retrovizor, ispada da je od 2005. godine opći kriminalitet u glavnom hrvatskom gradu pao za 33 posto.

Dobrih vijesti ima još.

Zagrebačka policija lani je razriješila svih šest ubojstava i svih 12 silovanja (koja su se o odnosu na 2013. prepolovila). U slobodnom padu je broj krađa, teških krađa, provala, oružanih prepada na pošte i krađa automobila.

Najnoviji podaci govore da se i u prvih šest mjeseci ove godine trend nastavio - broj provala u domove pao je za 14 posto.

Pa opet zagrebački plavci po postotku razriješenosti slučajeva najgori su u zemlji. Počinitelje pronađu u samo 47 posto slučajeva, a njihovi kolege, primjerice, u PU osječko-baranjskoj riješe nevjerojatnih 87,3 posto svih kaznenih djela.

Zagrebačka policija međutim ima se čime pohvaliti. Ekstenzivni podaci o kretanju kriminala u posljednjih šest mjeseci, u 2014., uostalom i mnogim drugim prijašnjim godinama sve su bolji. Dostupni su na njihovim web-stranicama u Izvješću o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja. Te često uistinu korisne PDF dokumente periodički kreira Služba za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću PU zagrebačke. Isto se radi i na razini čitave zemlje.

Služba za strateško planiranje, analitiku i razvoj MUP-a izdaje javno dostupne statističke podatke za Hrvatsku. Kad se sve zbroji, podaci za Zagreb i Hrvatsku imaju više id 250 stranica i sadrže vrlo zanimljive, katkad i šokantne podatke. Da nabrojimo samo nekoliko.

Policijska uprava s najviše prijavljenih kaznenih djela je istarska. S 2191 djelom prošle godine triput je opasnija od PU krapinsko-zagorske (722 kaznena djela).

Ubojstva se lani od ukupno 20 policijskih uprava u zemlji nisu dogodila samo u međimurskoj i virovitičko-podravskoj. U proteklih 30 mjeseci nije bilo niti jednog u kojem nisu izvedena barem četiri pokušaja ubojstva.

Zagreb je, primjerice, tužni rekorder po broju samoubojstava (od 242 pokušaja 139 je dovr­šeno), a u Dubrovniku ih je najmanje: 14 pokušaja, 8 dovršenih.Kad je u pitanju metoda, Hrvati najčešće biraju samoubojstvo vješanjem, trovanjem i rezanjem žila. Svih 36 ubojstava koja su počinjena prošle godine - razriješeno je. Počinitelji su otkriveni.

Građani se na rad policije najviše žale u Zagrebu. Ali od ukupno 607 službenih pritužbi (u prosjeku dvije na dan) samo sedam proglašeno je utemeljenima.

Sve rjeđe se pogiba u prometnim nesrećama, a unatoč uvriježenim predrasudama o sigurnosti, najčešće su to vozači (185 njih naspram 70 pješaka).

Svakog dana u prosjeku izazovemo 86 sudara i počinimo 2169 prekršaja. Svakog dana. I to su samo oni u kojima nas prometna policija zatekne. Svako jedanaesto kazneno djelo koje počinimo na štetu je maloljetnika, ali i svako 11 kazneno djelo počinili su - maloljetnici.

Ukupna materijalna šteta od svih kaznenih djela u Hrvatskoj lani iznosila je 2,2 milijarde kuna, od čega 628 milijuna na prometne nesreće, a 400 milijuna kuna na krađe, provale i razbojstva. MUP procjenjuje da svaka smrt izazvana kaznenim djelom izaziva “štetu” (u nedostatku prikladnijeg termina) od 400 tisuća kuna, teška tjelesna ozljeda “teška” je sto tisuća kuna, a laka oko 40 tisuća kuna.

Eh, da, čuvajte se srpnja. U taj se 31 dan dogodi najviše kaznenih djela, najviše sudara, remećenja javnog reda i mira te najviše ubojstava i pokušaja ubojstava.

U redu, možemo se složiti da sve to zajedno ovako na jednom mjestu zvuči i više nego zanimljivo. Ali riječ je o činjenicama do kojih će prosječni građanin teško doći osim ako sam nije prošao kroz svaku od tih 250 stranica, gusto načrčkanih brojkama, grafovima i tabelama.

Ideju kako to promijeniti imaju Miroslav Schlossberg iz ekspertne grupe “Kodiraj za Hrvatsku” i Ana Maria Filipović-Grčić iz “Hollaback Croatia”, međunarodnog pokreta koji se bori protiv uličnog uznemiravanja žena i LGBTIQ osoba.

Ukratko, oni kao idejni začetnici i voditelji projekta žele napraviti digitalnu kartu kriminala u Hrvatskoj.

Kartu koja bi bila besplatna, dostupna svim korisnicima 0-24, web based ali prilagodljiva pregledu na pametnim telefonima i koja bi sadržavala sve moguće podatke koje prikupljaju MUP i brojna druga tijela javne uprave.

Putem karte svaki bi korisnik pretraživanjem po lokaciji, vremenskoj odrednici, tipu kaznenog djela i slično mogao provjeriti brojne korisne informacije.

Po čemu je zloglasan kvart u koji se zaputio? Što se sve dogodilo na ruti kojom se svake večeri kasno pješice vraća kući s posla ili škole? Kad se događa najviše prometnih nesreća na kojem križanju ili u kojoj ulici?

I to je samo vrh ledenog brijega, jer načini iskoristivosti su brojni.

No da bismo to mogli učiniti, Miro i Ana Maria prvo moraju prikupiti podatke.

I tu počinju problemi.

- Code for Croatia dio je udruge HrOpen. Trudimo se otvoriti što više podataka iz tijela javne uprave i potaknuti transparentnost. Zadaća takvih tijela je da te podatke prikupljaju, oni ih imaju, dakle sjede na njima, ali ih ipak nerado dijele, kaže Schlossberg.

Riječ je o podacima koji predstavljaju pravo “big data” blago iskoristivo na brojne načine. Kao što ovaj dvojac pokušava pomoću njih napraviti vizualizaciju kriminalnih djela na online digitalnoj karti kriminala.

- MUP nam je najvažnija adresa. Puno smo istraživali i slali brojne upite pozivajući se na pravo pristupa informacijama. To je težak proces. Uglavnom tvrde da podatke koje tražimo ili nemaju ili da ih ne mogu dati. Nekako mi se čini da je to zato što nemaju volje ni vremena istraživati i prikupljati ono što smo od njih tražili - kažu Miro i Ana Maria.

Pitam ih zar im nisu dovoljna detaljna izvješća koja MUP izdaje svakih šest mjeseci? Kažu da nisu, jer u njima se ne ide u detalje, poput popisa naselja u gradovima, a kamo li ulica u kojima su se dogodila kaznena djela.

- Razumijemo da se neće otkrivati imena počinitelja i žrtava, pa čak ni kućni brojevi u ulicama, jer to bi moglo ugroziti privatnost građana. Međutim ono što MUP sada objavljuje javno nije dovoljno precizno. Naša je ideja skupiti što više podataka poput ovih: u kojem gradu se, u kojoj ulici, koji dan, što i kako dogodilo, kako bismo mogli kreirati točne vremenske i lokacijske statistike i prikaze. A zasad imamo samo podatke na mjesečnoj bazi po gradovima - govori Miro i dodaje kako s podacima koje MUP objavljuje obrađeno u PDF formatu na svojim stranicama ništa posebno ne može.

- Cilj svakog open data projekta, pa i ovog, jest da dobijemo sirove podatke, u excel-tablicama, koje ćemo sami moći interpretirati na način na koji mi želimo. MUP će, naravno, pokušati naći bilo koji zakonski akt da nam odbiju pravo na pristup na te podatke - kaže.

Ana Maria mi objašnjava da je to i očekivano.

- Iz takvih sirovih podataka može se vidjeti koja je postaja učinkovitija od druge, zašto su neki kvartovi, poput zagrebačke Dubrave, nepravedno ili netočno na lošem glasu kao opasni, u kojoj se ulici događa puno obiteljskog nasilja i slično. Riječ je o osjetljivim ali i javnim podacima koji se mogu korisno upotrijebiti - kaže Ana Maria. Dosad su skupili samo dio informacija. Jedna policijska uprava im odgovori, a druga ne.

Iz PU karlovačke dobili su sve odgovore koje su zatražili, iz zagrebačke jako malo.

- Mi želimo naći greške u infrastrukturi koje dovode do krivih zaključaka i problema s kriminalom. A to tijelima javne uprave ne odgovara - kaže Ana Maria.

Zbog svega toga sam programerski rad na karti stoji. Miro kaže kako su dosad skupili prilično precizne podatke o seksualnim zločinima koje planiraju objaviti u sklopu beta-verzije karte do kraja godine ili ranije.

Svi koji bi htjeli pomoći dodatne informacije o ovom projektu mogu pronaći na www.hropen.hr ili na dev.codeforcroatia.org.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 23:33