RESETIRANJE HRVATSKE

GLOBUSOV IZVJEŠTAJ IZ MOSTA Otkrivamo tko je čovjek iz sjene koji je osmislio cijeli projekt i što misle o Karamarku i Milanoviću

Globusov reporter razgovarao je s vodećim ljudima Mosta, koji je u četiri godine od malene inicijative postao glavna snaga takozvane treće opcije
 CROPIX








Profesor povijesti, psihijatar i teolog. Punih godinu dana u tajnosti sastajali su se po kućama, skrivali svoje planove, oprezno širili krug suradnika i čekali pravi trenutak da se pojave na sceni. Nikola Grmoja, čovjek koji je sve osmislio, Božo Petrov, zaštitno lice, i Milan Kapović, čovjek od povjerenja. Trojac koji je 2011. godine, u studenome, stvorio Most.

Njihova malena operacija prvo je narasla na osam ljudi, nastavila se širiti, a onda je Most 2013. na prepad preuzeo Metković. “Znao sam da Jambu ne može srušiti veći šerif od njega, već netko potpuno različit. Netko skroman, pošten i radišan. Božo dolazi iz stare i ugledne metkovske obitelji i kao mladi psihijatar potpuna je suprotnost Jambi”, kaže mi Nikola Grmoja. Nije osnivač, nego samo jedan od njih, inzistira, i samo je želio da se stvori inicijativa mladih i sposobnih koji će svojim imenom i prezimenom jamčiti promjene.

“Kad smo konačno izašli javno, Jambo je bio izgubljen i sigurno se pitao što se to događa u Metkoviću za koji je mislio da ga savršeno kontrolira”, prisjeća se. Dvije godine poslije, Most je osvojio 19 saborskih mandata. "Ne znam zašto se čudite," rekao je prije tjedan dana Drago Prgomet. “Najveće kompanije na svijetu koje danas zapošljavaju stotine tisuća ljudi krenule su iz garaže, i u mnoge od njih nitko u početku nije vjerovao”, objašnjava. Zapravo mi želi reći da je Most politički startup.

“Informatičkim žargonom rečeno, mi želimo resetirati Hrvatsku”, zaključuje dok kreće prema Vukovaru dok je još trajala predizborna kampanja. Pred njim je dug dan, u Slavoniji će podržati Tomislava Panenića, načelnika općine Tompojevci i nositelja liste u V. izbornoj jedinici. A Panenić je jedan od onih načelnika o kojima se priča. Baš kao što je Petrov potukao Stipu Gabrića Jambu u Metkoviću, a Ivan Kovačić HDZ-ovca Miju Mimicu u Omišu, nezavisni Panenić iz sedla je na lokalnim izborima prije dvije godine izbacio Gabrijela Kujundžića iz HDZ-a. Za jednu od najmanjih općina u zemlji, čiji godišnji budžet ne prelazi 4 milijuna kuna, do danas je uspio skupiti 3,5 milijuna iz EU fondova.

Tompojevci zbog toga imaju uličnu LED rasvjetu, wi-fi i projekt navodnjavanja. Slično je učinila Ljubica Ambrušec u općini Gradec. Nakon 23 godine u HSS-u više nije mogla, otišla je u nezavisne, na juriš preuzela općinu te u devet mjeseci dug srezala za 2,3 milijuna kuna, pa 2014. godinu završila u plusu. Na ovakvim pričama o nezavisnim lokalnim zvijezdama Most gradi svoju platformu. Prošli ponedjeljak je za sve njih bio važan dan. Započeli su finalnu fazu predizborne kampanje.

Od 147 kandidata na listama u svih XI. izbornih jedinica 68 su žene (46 posto), a njih čak 114 ističe svoje titule, mnogi i po dvije ili čak i tri. Primjerice, rekorderka Marija Čačić iz četvrte jedinice potpisana je kao mag. bibl. et mag. educ. philol. Croat. A voditeljica je knjižnice u Čepinu.

Stručnost na prvom mjestu, time poručuju, a ideologije i svjetonazori, barem tako kažu, nisu presudni. U istupima u prvi plan redovito guraju reforme i želju za promjenama. Kad ih smještaju u krilo ljevice ili desnice, Prgomet odmah odgovara da će Most uvjetovati Petrova kao mandatara, a Petrov poručuje da ide kod bilježnika ovjeriti “antikoalicijsku izjavu”. Kad im spočitavaju da su previše različiti, neiskusni i okupljeni navrat nanos, oni ističu demokratičnost i različitost mišljenja kao svoju najjaču snagu. Nazivaju to zdravorazumskim pristupom politici.

“Mi isto možemo pitati njih: što to u Domoljubnoj koaliciji povezuje liberale iz HSLS-a i Hrvatsku čistu stranku prava? Što u Hrvatska raste povezuje Laburiste koji su zapravo socijalisti i HNS-ovce? Samo želja za mandatima, a nas želja za promjenama”, tvrdi mi Prgomet.

Kad ih napadnu u medijima, kao što često radi portal Dubrovački dnevnik, koji je ozbiljna medijska oporba Mostu, onda na njihova pitanja o lažnim reformama, pogodovanju i nepotizmu u Metkoviću odgovore na 22 kartice gustog teksta s čitavim nizom brojki, statistika, pojašnjenja i demantija. Do prije 40 dana Petrova i ekipu nitko nije shvaćao posebno ozbiljno. “Još mi je teško povjerovati da su nas ovako podcijenili”, kaže mi Božo Petrov dok se kasno navečer pretprošli četvrtak vraća kući nakon obilaska devete i desete jedinice. On sam stavio se na začelje liste u desetoj, što je od protivnika odmah proglašeno populizmom.

“Jasno mi je da su na lokalnoj razini slabiji maheri, razumijem čak i kako nas je lisac poput Jamba podcijenio, ali da će se to dogoditi i na nacionalnoj razini, to mi je nevjerojatno”, govori Petrov i tvrdi: “To smo im najavljivali još prije godinu dana.” Tko su to oni, pitam ga, a Petrov ponavlja svoju mantru: HDZ i SDP koji su dvije strane iste medalje. To je još jedna komunikacijska strategija: određivanje Mosta kao alternative glavnim političkim elitama. Zato kaže kako za njega između Karamarka i Milanovića razlike – nema.

“Karakterom su različiti, ali efekt na građane je isti. Ne toleriram premijera koji počne raditi sedam mjeseci prije izbora niti vođu oporbe koji je na svoje liste stavio iste ljude koji prije četiri godine nisu dobro radili i izgubili su izbore.” Teza o političkom startupu nije slučajna. Nije samo riječ o počecima u garaži, low budget konceptu i iskorištavanju društvenih mreža. Nove tehnologije, kažu mi, ključne su za njihovu organizaciju. Velik broj nezavisnih kandidata raštrkanih po cijeloj zemlji predstavlja organizacijsku noćnu moru i jačim strankama, i zato se većina komunikacije obavlja putem mailova, Skypea i mobilnog chat servisa Whats App. Među mostovcima svakog dana kolaju stotine poruka.

U četvrtak dolina Neretve, u petak Varaždin, Krapina i Čakovec, u ponedjeljak Slavonija, a paralelno su se akcije odvijale u Dugom Selu, Samoboru i Gorskom kotaru. Neformalno vodstvo stranke, Petrov, Prgomet, Lovrinović, Podolnjak i drugi pojavljuju se kao potpora ostalim listama tamo gdje stignu ili procijene da će pomoći. Dan, kaže mi Petrov, traje od rane zore pa do iza ponoći. Tijekom razgovora odaje mi dojam da za njega nema teških pitanja, odgovara odmah, direktno i bez ustručavanja. Nema tabu-tema, kaže mi. Pomirenje s Petrinom?

“Temperamentan je i ponekad donosi krive odluke. Posve smo različiti karakteri, ali imamo isti cilj. Pružio sam ruku pomirenja, on se džentlmenski ispričao, a mi nismo inzistirali da to ponovi javno. Razumijem ga kad eksplodira jer ga frustrira državna birokracija. Razumijem taj očaj. Imamo iste ciljeve, ali drukčije metode.”

Prekid s Marijanom Puljak? “S Marijanom smo razgovarali punih godinu dana, a iako su oni tek sada s time izašli u javnost, razlaz se dogodio puno ranije. Marijana je zaključila da ne želi surađivati s potrošenim političarima. Pokušao sam joj objasniti da su Prgomet i Lovrinović uspješni u svojim profesijama i mogu nam pridonijeti jer situacija u zemlji traži što širu platformu.”

A postizborna koalicija? “To je glavna teza negativne kampanje protiv nas. No, veliki politički blokovi prije će koalirati međusobno nego s nama. Jer oni ne mogu udovoljiti našim zahtjevima. Da mogu, napravili bi to ranije. Time bi zakinuli svoje stranačke uhljebe i zato to ne mogu provesti.”

I da, Petrov kaže da je i on čuo tezu kako Mostu odgovara situacija u kojoj se ne može sastaviti nova Vlada. I odmah demantira: Most ne želi izazivati političku nestabilnost. Vjerojatno bismo iz takve situacije profitirali, ali nećemo to namjerno izazivati. Istu mantru ponavlja mi i Prgomet. Ovi izbori po njemu su bili referendum povjerenja prema dosadašnjim političkim elitama.

Nema koalicije ni s SDP-om ni HDZ-om. Pitam ga je li njegov angažman u Mostu dijelom motiviran osvetom upravo HDZ-u čiji je potpredsjednik bio prije razlaza. Na pitanje se nasmijao. “Molim da prenesete da sam se prvo nasmijao. Nikad nisam požalio što sam izašao iz stranke. Osveta mi ne pada na pamet. Jasno sam se ogradio od desničarenja i autoritativnosti u vrhu stranke. Znao sam da će im to na kraju naškoditi. Ni za čim ne žalim.”

Iako obojica tvrde da je sve bilo spontano, do suradnje Prgometa i Petrova došlo je naglo. Ljudi koji ga poznaju mi govore da je Prgomet navodno imao zdravstvenih problema zbog čega dva mjeseca nije sudjelovao u političkom životu i zbog čega nije planirao sudjelovati na izborima. Predomislio se tek kad mu je prišao Petrov. Milan Kujundžić primjerice tvrdi da je s njime razgovarao samo tri dana prije službene objave da se priključuje Mostu.

“Rekao mi je da ove izbore sigurno preskače”, tvrdi Kujundžić. Prgomet kaže drukčije. “Bolest” su ustvari bili manji zdravstveni problem koji su se riješili operativnim zahvatom oko Nove godine. “Već u ožujku sam jasno najavio da ću na izbore kao nezavisni. Petrov i ja imamo zajedničke prijatelje koji su nas spojili na piću (Petrov pojašnjava da se to dogodilo dok je bio na proputovanju Zagrebom) i na kraju smo dogovorili da idemo zajedno preko njihove platforme.” Kujundžić je, priznaje, imao manje sreće. Iako pozdravlja pojavu Mosta kao ozbiljne političke snage, prepričava mi događaj od ljeta kad je pokušao kontaktirati s Petrovom.

“Petrova sam zvao i poslao mu poruku jer sam s njim htio popiti kavu u Metkoviću. Nije se odazvao. Iako je Ivan Kovačić prilikom kasnijeg razgovora u Omišu predložio da nas on spoji, ja sam rekao da to ne učini jer smatram da volju g. Petrova treba poštovati.”

Ponešto drukčiju kronologiju događaja od Petrova ima i Marijana Puljak. “Dugo smo pregovarali, a iako smo se činili kao prirodni spoj, ispostavilo se da na drukčiji način pokušavamo doći do istog cilja. Mi smo inzistirali na ozbiljnom gospodarskom programu, dokumentu koji će svi koji nam se pridruže morati prihvatiti kako poslije ne bi bilo različitih interpretacija”, kaže Puljak. Ističe kako nisu željeli široku koaliciju s istrošenim političarima.

“Smatram da grupu kandidata na okupu ne može držati samo želja da se ruše SDP i HDZ. Mostu je to važnije od reformi, a nama je važnije čime ćemo ih rušiti. Nije nam cilj pošto-poto doći u Sabor i onda razmišljati kako ćemo dalje i što točno želimo.”

Samo pogled na Mostove liste otkriva kako je doista riječ o širokoj koaliciji. S tim da su najvažniji ljudi preuzeli najteže zadatke. Prgomet se u I. jedinici borio protiv Milanovića, Reinera, Josipovića, Mirele Holy, Vesne Pusić i Varge, Ivan Lovrinović je u II. išao na Bandića, Tuđmana, Hrga, Željku Markić, Leku i Marasa, a u III. se protiv Čačića i Hajdaša Dončića kao nositelj suprotstavio Robert Podolnjak. Panenić je u V. išao protiv Jadranke Kosor, Dragana Vulina te Jakovine i Matića, a Stipe Petrina u IX. protiv Karamarka, Josipe Rimac, Kalmete, Ranka Ostojića i Ingrid Antičević-Marinović.

Petrov i Grmoja su se, što je svojevrsni mission statement kojim poručuju da im fotelje nisu važne, u X. i I. jedinici stavili na začelje lista. Međutim, tko su drugi ljudi s lista? U prvoj to su profesorica botanike s PMF-a Gordana Rusak te Irena Petrijevčanin Vuksanović koja je kao voditeljica Centra za otvoreni kod javno prozivala Vladu da za softverske licence godišnje nepotrebno rasipa 200 milijuna kuna. Uz njih tu je i dvoje ljudi s Prometnog fakulteta, te ljudi koji vode tvrtku A-Link koja se bavi obrazovanjem i zapošljavanjem Hrvata u inozemstvu.

Uz Lovrinovića u drugoj jedinici zvijezda je upravo načelnica Ljubica Ambrušec, s kojom prije nekoliko dana razgovaram u središnjici Mosta. Odrastala je na obiteljskoj farmi, diplomirala agronomiju, postala magistrica ekologije, a prvi posao unatoč diplomi uključivao je sedam mjeseci na mjestu čistačice. Nakon 22 godine u HSS-u, čija je županijska vijećnica bila u zadnjem mandatu, odlučila je otići (“Ljubav je pukla jer ja sam se davala, a njih nije bilo briga”) i kandidirati se za načelnicu Gradeca kao nezavisna. U godinu dana riješila je cijeli dug koji je iznosio 95 posto godišnjeg proračuna.

“Dva milijuna, tri stotine i četrdeset jedna tisuća kuna i dvadeset lipa, toliki je bio dug, znam ga u lipu jer, kad se time suočiš, pamtiš to cijeli život. Tek kad nemaš stranačke stege i političke ovisnosti, shvatiš što sve možeš”, kaže.

Do Mosta je došla slučajno, i to zato što je, kaže, upoznala Panenića s čijom je općinom razmjenjivala folklorna društva i vatrogasne timove na raznim susretima, smotrama i natjecanjima. Jedno je vodilo drugom, postali su prijatelji koji su se međusobno savjetovali kako spasiti svoje općine, a onda ju je Paninić jedne večeri na- zvao i pitao: “Jesi li ti čula za ovog Petrova?” Shvatili su da rade iste stvari u svojim lokalnim jedinicama i odlučili se upoznati. Odmah su dogovorili suradnju. “Spaja nas želja za boljom zemljom, lako je surađivati”, kaže mi.

Na njenoj listi je i Ana Herman iz superuspješne osječke IT tvrtke Farmeron koja radi big data analize i vodi tzv. automatske farme za neke od najvećih američkih proizvođača mlijeka. Uz njih na listi je i plastični kirurg Zlatko Vlajčić. “Tako se Most spajao. Preko medija smo čuli za nezavisne gradonačelnike poput Kovačića u Omišu, a neki su poput Panenića kontaktirali nas. Oni koji su nam pristupili sa sobom su počeli dovoditi nove ljude i tako se gradila mreža nezavisnih”, objašnjava mi Grmoja.

Most nije ni tradicionalna politička stranka ni skup nezavisnih lista. “Mi smo i jedno i drugo. Nemamo članstvo, nego podupiratelje, ali ako se zbroje članovi lista i oni koji su ispunili pristupnicu Mosta na našoj web-stranici, brojimo vise od 15 tisuća članova”, kaže Grmoja.

Još jedan profesor nositelj je liste. U sedmoj izbornoj jedinici to je Slaven Dobrović, izvanredni profesor FSB-a koji je u javnosti ostao zapamćen kao protivnik Bandićeve ideje za spalionicu otpada u Resniku i kojeg je zagrebački gradonačelnik javno napao na sjednici Skupštine. Dobrović je otac sedmero djece, koji se Mostu priključio u rujnu nakon što su ga kontaktirali najbliži Petrovljevi suradnici. Stručnjak je za gospodarenje otpadom kojeg frustrira sporost javne uprave.

“Mogao sam ostati u svojoj zoni komfora, predavati na fakultetu i skrbiti za svoju obitelj. Odlučio sam se aktivirati. Jer nema ni jednog razloga da smo tako dugo taoci neuspješnih politika. Trebaju nam novi ljudi i nova rješenja iako to možda zvuči kao floskula.”

Opisuje sebe kao čovjeka koji drži do poštenja i savjesti te brige za zajedničke resurse i prirodu. Priznaje da je donedavno poznavao samo polovicu ljudi s ostalih lista, ali da je brzo kroz intenzivne sastanke upoznao i ostale.

“U Mostu su se okupili različiti svjetonazori, ali u ovom trenu za zemlju to nije bitno. Abortus, brak i ostalo sad su gubljenje vremena jer u pitanju je naša ekonomska opstojnost. Možda se oko tih pitanja nećemo složiti, ali moramo krenuti u promjene.”

O različitim i politički neiskusnim ljudima pričamo i u uredima Grizlija u Selskoj. Čehilić i Bauer kažu kako se na kraju sve svodi da se javnosti prenese kako je Most ono za što se predstavlja, bez izmišljanja ili dodavanja. Oni su se Mostu javili kao svojevrsni simpatizeri (javljale su im se i druge relativno veće i poznatije PR agencije) i na kraju s njima dogovorili suradnju dijelom zato i što su slični (Grizli se između ostalog specijalizirao za korištenje gerilskih metoda u komunikacijama) i jeftiniji od velikih igrača na tržištu.

“Most nam se učinio bliskim po idejama koje zastupaju. Naš je zadatak uglavnom vezan uz središnjicu, a svaka lista za sebe dodatno radi. Ponekad se dogodi da netko od njih napravi nešto na svoju ruku što krivo odjekne, ali riječ je o dječjim bolestima. Oni još nisu politički profesionalci, ali vjerujemo da su pošteni i odgovorni”, kažu vlasnici Grizlija koji su kandidatima s lista savjetovali dvije stvari.

Prvo, ako netko ima nešto sporno za što bi ga mogli prozivati, neka odmah kaže jer se poslije možda neće moći gasiti požar. I drugo, savjetovali su im da budu svoji, da naglase da su tzv. svjetonazorska pitanja trenutačno nebitna (“Kad te netko krade, nije bitno je li ustaša ili partisan”, slikovito mi opisuju) te da svoje nastupe baziraju na principijelnosti.

“Naši uzori pošteni su ljudi koji su se spremni izložiti za svoje ideale i vrijednosti”, zaključuje Grmoja.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 22:30