DUBRAVKA VRGOČ: HNK više nije elitističko mjesto muzejske atmosfere

Dubravka Vrgoč, intendantica zagrebačkog HNK, komentira svoju prvu sezonu na čelu središnje nacionalne kazališne kuće. Naslijedila je golem dug a najavila ambicio­zan program. Najavljuje, nadalje, sljedeću sezonu koja je još ambicioznija. Otkriva i kako će funkcionirati Festival svjetskog kazališta, njezin dugogodišnji projekt koji je sad isto pod ingerencijom HNK.

Kakvo je raspoloženje u ansamblu Drame poslije ovosezonske četiri premijere, Vučjaka, Lulu, Mi smo kraljevi, Daleke zemlje?

- Čini mi se da je raspoloženje sjajno, unatoč umoru, jer se ove sezone doista mnogo radilo. Radi se još uvijek, jer s “Vučjakom” ovaj tjedan gostujemo u selekciji Sterijinog pozorja u Novom Sadu, a potom odlazimo u Beograd gdje ćemo u četvrtak izvesti “Vučjak” u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. To je nakon gotovo tri desetljeća prvo gostovanje HNK Zagreb u tom teatru. “Vučjak” još do kraja lipnja gostuje u Mariboru, a “Lulu” u ljubljanskoj Drami. Nakon iznimnog uspjeha na bruxellskom Kunstenfestivaldesarts predstava “Mi smo kraljevi a ne ljudi” gostovat će tijekom ljeta na festivalu Mittelfest u Cividaleu, a potom i na beogradskom Bitefu.

Jeste li zadovoljni odzivom publike?

- Zadovoljna sam promjenama koje se događaju, a one podrazumijevaju dugotrajni proces i ne mogu očekivati fenomenalne rezultate preko noći. Cijela se Europa danas bavi problemom publike. Što se nas tiče, pokušavamo zadržati našu tradicionalnu publiku i otvoriti vrata mladima, što je iznimno teško. Zagrebački HNK bori se trenutačno s brojnim predrasudama, pa i onima o elitističkim sadržajima i muzejskoj atmosferi koja u njemu vlada.

Opera i Balet, jesu li ispunili očekivanja?

- Apsolutno, mislim da su svi umjetnici u kazalištu ispunili očekivanja iako ova sezona nije bila laka za sve nas. Ona je tranzicijska i u njoj smo nagovijestili ono što ćemo u sljedećim sezonama još više nastojati realizirati, u jačem povezivanju triju ansambala, u koprodukcijskim projektima, gostovanjima u oba smjera, promociji naših umjetnika u Europi i dovođenju najatraktivnijih europskih imena kod nas. Solisti, orkestar i zbor dokazali su svoje vrhunske umjetničke kvalitete i u radu sa stranim partnerima, a komplimenti stranih umjetnika svakako su veliko priznanje za našu Operu, dok se Balet dokazao u zahtjevnim projektima i nastavlja raditi, eto do samog kraja sezone. U ovu subotu premijerno će izvesti “Bajaderu”.

Naslijedili ste dugove, koliko ste ih vratili?

- Obveze s kojima sam se suočila 1. rujna prošle godine, po primopredajnom zapisniku, iznosile su nešto više od 8 milijuna kuna. Očito zbog promjena i u Ministarstvu kulture i u Gradu Zagrebu osnivači mi nisu pokrili dug. Unatoč tome što sam nekoliko puta izjavila i odlučila da neću pokrivati tuđe dugove, na to sam u jednom segmentu bila primorana. Riječ je o stalnim ovrhama, sudskim procesima i zateznim kamatama koje smo dužni plaćati. Tako sam ja u nešto manje od devet mjeseci podmirila više od tri milijuna duga, doslovce “šparajući”. Smanjivala sam honorare i ostale produkcijske troškove, pa i one svakodnevne troškove u kući.

Koliko se koprodukcijski model pokazao učinkovit?

- Po meni je koprodukcijski model uvijek učinkovit. Jedan od razloga je svakako novac, jer bitno smanjuje troškove. Susret stranih i domaćih umjetnika uvijek je uzbudljiv i pridonosi umjetničkoj kvaliteti djela. Dogodilo se to, primjerice na izvedbi Debussyjeve opere “Pelleas i Melisande” kad su naši pjevači pjevali s francuskim pjevačima koji su doista bili oduševljeni našim glazbenicima, no i francuski tehničari su bili isto tako oduševljeni našim tehničarima koji su učinili gotovo nemoguće adaptirajući scenografiju za naš prostor. Doživljaj je uvijek uzajaman.

Pokrenuli ste dakle ciklus gostovanja, kakve su reakcije?

- Gostovanja su iznimno važna, jer omogućavaju glumcima da se predstave u nekom drugom kulturnom krugu, pred nekom drugom publikom i da tako potvrde svoj rad. S jedne strane što se tiče “Vučjaka” i “Lulu” riječ je o velikim ansambl predstavama koje kao takve rijetko gostuju, pa će svakako biti zanimljivo vidjeti reakcije publike u Novom Sadu, Beogradu, Mariboru i Ljubljani.

Za sljedeću sezonu najavili ste da će režirati Pippo Delbono. Je li i Robert Wilson dalje u igri?

- Pippo Delbono početkom sezone započinje rad na predstavi “Evanđelje”. Ona će okupiti sva tri naša ansambla Dramu, Operu i Balet u zajedničkom projektu koji će istraživati ishodišta vjerovanja koristeći glazbu, stihove, literarne predloške iz naših krajeva. Premijera će biti u prosincu ove godine, dok u prosincu sljedeće godine očekujemo premijeru “Tesle”, opere koju će po libretu Jima Jarmusha, režirati Robert Wilson. Trenutačno smo s Wilsonovom producenticom pri izradi budžeta što, dakako, nije lagan posao.

HNK je preuzeo produkciju Festivala svjetskog kazališta, koliko će HNK sad od njega profitirati?

-Činilo mi se da bi Festival svjetskog kazališta, organizacijski pod Hrvatskim narodnim kazalište u Zagrebu, trebao biti neodvojiv dio repertoara toga teatra nudeći publici mogućnost uvida u svjetska kazališna zbivanja, a ansamblima teatra mogućnost suradnje s vrhunskim umjetnicima. Upravo suradnja Pippa Delbona na projektu “Evanđelje” upućuje na mogućnost, kao što kažete, “profitiranja” od Festivala, kao i mnoge buduće suradnje koje ćemo uskoro najaviti. Festival bi se tako trebao posve uklopiti u repertoar kazališta i biti njegovim dijelom.

Što ćemo gledati u Operi i Baletu?

- Najavljujemo hrvatsku praizvedbu Verdijeva opere “Sicilijanske večernje” u režiji Janusza Kice. Potom ćemo premijerno izvesti Mozartov “Figarov pir” i “Manon Lescaut” Giacoma Puccinija. Na kraju sezone redatelj Pascal Rambert, u suradnji s Dramom, premijerno će postaviti Brecht/Weillovu “Operu za tri groša”. Obnovit ćemo Puccinijevu operu “La bohème”, a u repertoaru bit će i riječko uprizorenje Verdijeve “Traviate”. Na početku baletne sezone premijerno će biti izveden autorski projekt Staše Zurovca “Modrobradi”. Zatim slijedi premijera Prokofjevljeva baleta “Romeo i Julija”, a na kraju sezone premijera je “baleta za djecu i odrasle” “Petar Pan” Brune Bjelinskog koji namjeravamo izvoditi tijekom ljeta i jeseni u Maksimiru.

Hoćete li nastaviti ciklus Filozofskog teatra?

- Naravno. Nismo mogli predvidjeti takav iznimni interes, ali i značaj toga projekta ne samo izvan našeg kazališta nego i izvan naše sredine. Gostovanje Thomasa Pikettyja imalo je, po podacima Briefing Media, čak više od milijun medijskih ”impresija”, što je zaista impresivna brojka. U sljedećoj sezoni ugostit ćemo i dalje neke od najznačajnijih svjetskih mislilaca ili umjetnika poput Vanesse Redgrave, Alaina Badioua ili Margarethe von Trotta.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: