E-REFERENDUM

BRIGADE: Društvena mreža od koje će uskoro zazirati i domaći političari

Upravo je krenulo beta testiranje mobilnog servisa koji bi mogao promijeniti način na koji se obavljaju političke ankete. Reklamira se kao aplikacija za one koji doista žele znati što birači misle o ljudima na vlasti. A to se malo kome na vlasti sviđa
 Cropix / Darko Tomas / CROPIX








Jesmo li htjeli vojni mimohod u Zagrebu ili je Oluju trebalo slaviti samo u Kninu? Kolinda Grabar-Kitarović za upravljačem trajekta: populizam ili politika po mjeri građana? Koliko birača misli da je SDP-ova najava koaliranja sa strankama desnice glup potez? Kolikom je broju ljudi ovo sve uopće bitno?

Aplikacija Brigade koja je nedavno počela s beta testiranjem u Americi bavi se upravo ovakvim pitanjima i želi postati globalna mobilna platforma za izražavanje političkih stavova.

O čemu je riječ?

Nakon što je revolucionirao glazbenu industriju Napsterom, kontroverznim servisom za razmjenu glazbe, te odigrao neosporivu ulogu u razvitku vodeće globalne društvene mreže Facebook, poznati poduzetnik Sean Parker odlučio je da želi unijeti promjene u način na koji demokratsko društvo razmišlja u 21. stoljeću.

Inspiriran dobrovoljnim vatrogasnim postrojbama Benjamina Franklina (barem kad je riječ o imenu aplikacije), Brigade je s razvojem počeo 2014. godine, a trojica investitora, na čelu s Parkerom, uložili su u njega devet i pol milijuna dolara.

Korisničko iskustvo vrlo je jednostavno. Kao i na drugim društvenim mrežama postoje teme koje su popularne u datom trenutku. Korisnici se putem Brigadea pozivaju da o određenoj temi daju svoje mišljenje.

Primjerice, treba li marihuana za medicinske svrhe biti legalizirana? Ili, treba li braniteljima sniziti povlastice u vrijeme krize? Što mislite o porezu na nekretnine?

Korisnik može glasati sa ‘slažem se’, ‘ne slažem se’ i ‘nisam siguran’. Iako zbog toga aplikacija izgleda kao vrlo jednostavna i plošna, sloboda da se na bilo koje pitanje odgovori sa samo ova tri odgovora, optimalna je.

Zamislimo da 200 tisuća ljudi u Hrvatskoj odgovori na neko od ovih pitanja. Čisto korisničko razmišljanje, bez upliva PR agencija ili spinova? Bi li Vlada uzela to u obzir? Ili kako bi uopće takvo što ignorirala?

Iako je Brigade primarno zamišljena kao rješenje za, kako kažu osnivači, poprilično učmalu američku političku scenu, app bi mogao pomoći i u mnogim drugim državama gdje politička debata nije na visokoj razini. U prvom valu tajnog testiranja, na uzorku od 13 tisuća korisnika, prosječni korisnik zauzeo je oko 90 stavova, što u kompaniji smatraju visokim brojem kad se radi o aktivnosti.

“Naša je misija politički osnažiti ljude kako bi mogli utjecati na smjer u kojem se kreće njihovo društvo, i to očitovanjem o bitnim pitanjima. Nakon toga slijedi grupiranje i djelovanje s ciljem oblikovanja politika koje utječu na njihove živote”, rekao je direktor kompanije Matt Mahan.

Hrvati bi tako mogli vidjeti što ljudi doista misle o proslavi Oluje na dvije lokacije i koliko je uopće pitanje važno, odnosno koliko je ljudi na njega reagiralo. Svaka tema dodatno je razrađena po sistemu natuknica koji joj daju dubinu čineći korisniku zauzimanje stava lakšim odnosno težim. S vremenom osobe će putem svojstava aplikacije moći čak i pokušati pridobiti druge osobe da prijeđu u njihov tabor.

Upravo jednostavnost i pristupačnost sam Parker ističe kao jako važne, želeći zapravo eliminirati utjecaj stranaka i kreatora javne politike na građane.

“Mnogi kažu da im nije stalo do politike te da mrze političare. Povjerenje u vlast je na niskoj razini pa se iz te perspektive čini kao da je cijeli sustav slomljen. No, kad anketiramo korisnike, svatko ima barem jedno pitanje do kojeg mu je stalo, čak do te mjere da želi promijeniti svijet”, rekao je Parker za TechCrunch.

Brigade bi testirao tu želju korisnika za promjenama kroz opciju da oni sami postavljaju pitanja, bilo jedni drugima, bilo članovima političkih stranaka ili parlamentarnim zastupnicima.

Međutim, Brigade se nalazi u nezavidnoj poziciji budući da pokušava popraviti sustav koji je dugoročno izgrađen tako da destimulira promjene, želeći izbjeći ishitrene reakcije onih na vlasti. “Politika je spora, a Silicijska dolina je brza, a ono što inženjeri i produkt-menadžeri percipiraju kao nedostatke političari tako ne doživljavaju”, kaže Parker i upozorava da bi taj konflikt potencijalno mogao usporiti Brigade u razvitku.

Kad je internetski portal PSFK dobio aplikaciju na korištenje, uočili su jedan od ključnih problema aplikacije, a to je skupljanje kritične mase. Brigade u ovom slučaju računa da će svaka osoba koja posjeduje pametni telefon biti voljna instalirati ovu aplikaciju kako bi sudjelovala u oblikovanju javnog mišljenja o bitnim pitanjima, jer da bi vaš angažman polučio rezultate, trebate saveznike. Javno izražavanje političkih stavova često zna voditi do žustrih debata, a u politički manje razvijenim državama te debate znaju izgledati više poput svađa, no Matt Mahan pozdravlja taj tip interakcija smatrajući ga “zabavnim i interesantnim”.

Parker smatra da politički aktivizam zaslužuje posebno mjesto u društveno-mrežnoj sferi te da Facebook nije “pravi medij” za to.

On to valjda zna, ipak je bio prvi predsjednik Facebooka.

Čini se da se korisnici koji trenutno javno testiraju (počelo u lipnju) slažu s Parkerom jer uživaju u aplikaciji.

“Jednom kad se navučete, teško ćete spustiti telefon. Podrška koju dajete ljudima je poput slijeđenja, što više različitih ljudi pratite vaše će političko iskustvo biti bogatije”, piše u jednom osvrtu na iTunesu, a drugi kaže “da su svi prijatelji koje sam pozvala pristupili aplikaciji”, očito podupirući tvrdnji Matta Mahana koji smatra da politički angažman u ovakvoj drukčijoj vrsti javne sfere nije potpuno umro.

Brigade, prema Parkeru, želi popraviti najvažniji segment političkog djelovanja, a to je izlaznost na izborima.

Izlaznost na američkim predsjedničkim izborima tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća rijetko kad je prelazila 55 posto, a tijekom dvijetisućitih pokazuje uzlazni trend, no to je daleko od prijašnjih godina kad je izlaznost znala biti i na 75 posto.

Za usporedbu, izlaznost na izborima za izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske 2014. godine bila je na 25,25 posto, a posljednji predsjednički izbori (2015.) i parlamentarni izbori u Hrvatskoj (2011.) zabilježili su izlaznost od 59,05 i 54,32 posto. Brojke koje nikako ne ulijevaju povjerenje.

Povratak povjerenja u politički aktivizam ne ide preko noći no kad su novinari Guardiana pokazali aplikaciju Michaelu Slabyju, službeniku za inovaciju u obje predsjedničke kampanje Baracka Obame, on je zvučao optimistično, naglasivši da aplikacija može postaviti temelje unutar manjih zajednica za političku aktivaciju onih koji su možda izgubili vjeru u sustav, ali i za one koji tek trebaju postati dio političke stvarnosti svoje države.

No, tehnologizacija političkog angažmana priča je uglavnom o propalim projektima, čak štoviše, dva Parkerova prethodna projekta Votizen i Causes koja su neslavno završila pretvorena su u Brigade. Mnogi će reći da je jedini razlog zašto Brigade uopće dobiva šansu je Parkerovo ime (čovjek je bio instrumentalan za razvoj Napstera, Facebooka i Spotifyja) i njegov politički aktivizam, no čini se da je riječ o trećoj sreći, ali nije nevažna činjenica da se projekt skromno razvija, vjerojatno poučen prijašnjim neuspjesima.

Brigadeu ide u prilog, barem tako tvrdi Sina Khannifar, konzultat za Electronic Frontier Foundation, to što podaci koje će Brigade prikupiti nigdje ne postoje, a ono što aplikaciju čini ekstra vrijednom jest mogućnost da se uz političke stavove korisnika bilježi i njihova glasačka aktivnost jer aplikacija ima pristup biračkim popisima. Slaby smatra da upravo taj aspekt aplikaciju čini uzbudljivom, a njezinom kredibilitetu pridonose imena uključenih u projekt, ali naglašava da to također podiže i očekivanja.

Možda generacija Y putem Brigadea pretvori svoje nezadovoljstvo staromodnim političkim strukturama u novu društveno-mrežnu revoluciju, gdje će podaci biti ključ, a ne stranačka pripadnost ili pritisak interesnih skupina i lobista.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. rujan 2024 16:28