DOKAPITALIZACIJA PETROKEMIJE

'VRUĆI KRUMPIR' HRVATSKOG GOSPODARSTVA Ćorić: 'Vlada će imati rješenje za Petrokemiju'

Petrokemija u Kutini
 Josip Bistrović / CROPIX

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio je u srijedu kako je siguran da će Vlada u konačnici imati rješenje za Petrokemiju, ustvrdivši da je to pored Ine i Agrokora još jedan od "vrućih krumpira" koje je Vlada dobila u naručje.

Kako je rekao u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada", rad na dokapitalizaciji Petrokemije je u tijeku, razgovore vodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, odnosno ministrica i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, a siguran je da će u konačnici imati rješenje za tu kutinsku kompaniju.

"To je, pored Ine i Agrokora, još jedan od 'vrućih krumpira' koje je Vlada dobila u naručje. Međutim, siguran sam da ćemo sve ove procese, s obzirom na entuzijazam te, ja bih rekao, drugačiji pristup u posljednjih godinu i pol dana, izvući na pozitivan način do kraja", kazao je Ćorić.

Dioničari Petrokemije na izvanrednoj su skupštini sredinom siječnja donijeli odluku o pokretanju procesa dokapitalizacije, u kojem se namjerava prikupiti 450 milijuna kuna. Petrokemija je ranije izvijestila da je zaprimila obvezujuće ponude nekoliko zainteresiranih ponuđača za dokapitalizaciju, među kojima austrijskog Borealisa te PPD-a i Ine.

Kada je riječ o projektu LNG terminala na otoku Krku, Ćorić je kazao da oko toga postoji cijeli niz procesa koji se odvijaju paralelno. Onaj vezan za obvezujuće ponude za zakup kapaciteta nalazi se u početnoj fazi, a u tijeku je i ocjena ponuda za nabavku broda za terminal.

Ćorić vjeruje da će međunarodni partneri, prije svega zemlje sjeverno od Hrvatske, iskazati interes za zakup kapaciteta na terminalu, a da će isto učiniti i pravne osobe u Hrvatskoj. U međunarodnom kontekstu, ocjenjuje Ćorić, ovaj terminal, kao i brojni drugi terminali u Europi, definitivno predstavlja "infrastrukturni moment" koji osigurava dobavu i diverzifikaciju dobavnih pravaca za zemlje sjeverno od Hrvatske, odnosno one srednje i istočne Europe.

Naveo je da terminal ima kapacitet 2,6 milijardi prostornih metara plina godišnje, što trenutno otprilike predstavlja razinu ukupne potražnje za plinom u Hrvatskoj. "Dakle, potražnja u Hrvatskoj ne traži tako velik terminal i upravo stoga držimo da je u kontekstu europske energetske unije ovaj terminal jako dobar alat i zato je i prepoznat sa strane Europske komisije", ističe Ćorić te vjeruje da će i ponude za zakup kapaciteta terminala koje očekuju u sljedećih nekoliko mjeseci to i dokazati.

Ćorić smatra da bi konzultanti za otkup dionica Ine od mađarskog MOL-a trebali biti poznati do kraja sljedećeg tjedna. Odluka će biti na Vladi RH, napominje Ćorić, u kojoj smatraju da je najtransparentniji i najbolji mogući način za ulazak u proces otkupa dionica onaj u suradnji sa svjetski renomiranim konzultantom.

"On nam može pomoći u procjeni trenutne vrijednosti, ali isto tako i u procjeni tržišta, kao i evaluaciji potencijalnih partnera u nekoj sljedećoj fazi. Što se Ine tiče, vjerujemo da taj proces na taj način može biti jedino bolji, a upravo zbog toga smo i išli u smjeru angažmana konzultanta za procjenu, a onda i za tu drugu fazu", rekao je, između ostaloga, Ćorić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 06:00