VIDEO: INICIJATIVA JUTARNJEG LISTA ZA POBOLJŠANJE FINANCIJSKE PISMENOSTI U HRVATSKOJ O štednji se razmišlja tek u krizi ili starosti, to treba mijenjati

Financijsko opismenjavanje: koje politike i mjere mogu povećati razinu financijske pismenosti u Hrvatskoj” naziv je panel-rasprave Jutarnjeg lista koja se u povodu Europskog tjedna novca i pokretanja nove rubrike u Jutarnjem listu, pod nazivom “Financijski leksikon za svakoga”, održala danas u Zagrebu.

Rubrika “Financijski leksikon za svakoga” od utorka će izlaziti u Jutarnjem, u partnerstvu s mirovinskim fondovima. Autor Petar Šiško, student doktorskog studija Ekonomskog fakulteta u Splitu i autor popularnog bloga o monetarnoj politici “Money Mischief”, jednostavnim jezikom građanima će objašnjavati kompleksne financijske pojmove u cilju da im se olakša donošenje financijskih odluka.

Korist zajednici

Ovaj panel, koji je okupio različite stručnjake s tog područja, kao i naša nova rubrika, organiziran je u suradnji s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

O politikama i mjerama koje mogu povećati razinu financijske pismenosti na panelu su razgovarali prof. dr. Marijana Ivanov s Katedre za osobne financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Silvana Božić, članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Bojan Fras, viceguverner HNB-a, Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erstea d.o.o., društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Kristina Horvat, voditeljica Odjela za financijsku pismenost u Ministarstvu financija, te Darko Tot, načelnik Sektora za potporu sustavu i programe EU u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Moderator rasprave bio je zamjenik glavnog urednika Globusa Marko Biočina.

Ana Hanžeković, članica Uprave EPH, s Petrom Vlaićem iz Erste Plavog mirovinskog fonda te Silvanom Božić iz Hanfe (Foto: Davor Pongračić/EPH)

- Velika mi je čast što možemo otvoriti rubriku koja će biti korisna široj društvenoj zajednici. Prema istraživanju koje su proveli HNB i Hanfa, prosječna ocjena financijske pismenosti iznosi 11,7 od mogućeg 21 boda. Odgovornost je na svima nama da povećamo razinu financijske pismenosti. Zato smo u Jutarnjem listu odlučili pokrenuti javnu raspravu, kako bismo pokazali da su nam građani na prvome mjestu - rekao je u uvodnom govoru Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista.

Kristina Horvat iz Ministarstva financija naglasila je da je edukacija o financijskoj pismenosti zadaća svih institucija, ali i roditelja, no nužna je i kontinuirana suradnja privatnog i javnog sektora koju Ministarstvo financija, kao nositelj projekta, potiče.

Bolji i produktivniji

- Smatram da je upravo to dobar primjer zajedničke suradnje te očekujem da će ona u budućnosti biti još bolja i produktivnija. U čitav proces uključena su različita ministarstva, HNB, Hanfa, HUP, HGK, HUO, Fina, fakulteti, HUB te predstavnici udruga za zaštitu potrošača, sindikati, a prošle godine uključila se i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Institut za financijsko obrazovanje te Institut za razvoj obrazovanja - rekla je Horvat.

Silvana Božić iz Hanfe rekla je kako je potrebno definirati nacionalnu strategiju jer se radi o heterogenoj populaciji, pa bi za svaku skupinu trebalo definirati mjere i politike opismenjavanja.

- Važnu ulogu ima obrazovni sustav. Ako netko završi fakultet, trebao bi barem znati koliko će mu novca biti potrebno za, primjerice, kupnju 100 eura. Ali, naravno da neće biti isti programi financijske pismenosti za učenike u školama i studente na fakultetima - smatra Božić, koja je posebno zahvalila Jutarnjem listu i EPH zbog važne uloge koju imaju mediji u opismenjavanju građana.

Marijana Ivanov (Foto: Davor Pongračić/EPH)

Debata o kreditima

HNB, rekao je viceguverner Bojan Fras, već neko vrijeme radi na financijskom opismenjavanju mladih. Tako je u posljednjih 15 godina Hrvatska narodna banka održala niz edukativnih radionica za učenike i studente.

- Prošle godine imali smo 600 mladih na radionicama, a jučer je 200 učenika u jednoj srednjoj školi debatiralo o studentskim kreditima. Od njih 200, samo ih je deset podiglo ruku u znak potvrde da imaju povjerenje u banke. Inicijativa EPH je odlična jer i mediji trebaju dati svoj doprinos - poručio je Fras.

I dok građani zbog problema dužnika u švicarskom franku nemaju baš povjerenja u banke, mirovinski fondovi, kaže Petar Vlaić, imaju sreću jer ih se uspoređuje s I. državnim mirovinskim stupom. No, unatoč povjerenju, o štednji u dobrovoljnim mirovinskim fondovima manje razmišljaju mladi, a više oni stariji od 40 godina. Općenito, o štednji se razmišlja tek u krizi ili u starijoj dobi.

Novi kurikulum

- Imamo stariju populaciju u III. nego u II. stupu. Mladi su nezainteresirani, a slično je i u ostatku Europe. Treba napomenuti da nacija stari, da broj zaposlenih pada, da mladi odlaze iz zemlje, a da je između dva popisa stanovništva nestalo 152.000 ljudi u Hrvatskoj. U budućnosti će mirovine biti još i niže, a štednja će biti još potrebnija - zaključio je Vlaić.

Darko Tot iz MZOS-a naglasio je da će se u novom kurikulumu naći sadržaja, odnosno nastavnih planova u kojima će biti i financijska pismenost.

- Bitno je formalno i neformalno obrazovanje. Učenici će bolje naučiti o financijskoj pismenosti ako ih odvedemo u HNB. Dosad je uvijek bilo ‘nabroji ovo, nabroji ono’. A sada napokon imamo ‘prepoznaj, istraži, sudjeluj, upravljaj’. Od faktografije krećemo prema kritičkom razmišljanju. Djeci treba objasniti da će, ulože li 5000 kuna u obrazovanje, a ne u novi iPhone, za nekoliko godina moći kupiti i smartphone, automobil i kuću - kaže Tot.

Foto: Davor Pongračić/EPH

Lokalna razina

Prof. Ivanov je, pak, naglasila da edukacije o financijskoj pismenosti treba spustiti na lokalnu razinu i ljudima uporno objašnjavati neke pojmove. Takva rubrika u novinama odlična je ideja, smatra Ivanov, ali bilo bi dobro organizirati i edukacije po cijeloj Hrvatskoj, a to je, naravno, na državi i lokalnoj zajednici da organizira.

- Svako manje mjesto ima barem vatrogasni dom u kojem bi se to moglo održavati - rekla je Ivanov.

Da treba krenuti što prije s financijskom edukacijom, i to iz kuće, smatra Kristina Horvat.

- Edukacija djece trebala bi početi u što ranijoj dobi i tu je značajna uloga roditelja. Primjerice, učenje o pojmu vrijednosti novca kroz obiteljsku kupnju - zaključila je.

Od utorka ‘Financijski leksikon za svakoga’

Cilj naše nove rubrike u Jutarnjem listu jest naizgled komplicirane financijske pojmove približiti građanima i našim čitateljima, prije svega mladima koji tek započinju svoju poslovnu karijeru.

Ili, jednostavnije, kako je to lijepo na našoj jučerašnjoj panel-raspravi rekao viceguverner HNB-a Bojan Fras, ta će rubrika biti uspješna budu li je jednako mogli čitati i razumjeti svi - od portira na ulazu u neku poslovnu zgradu, preko konobara, do zaposlenika neke banke.

Ideja o financijskom leksikonu svidjela se svima, pa su se našem projektu odlučili priključiti mirovinski fondovi, ali i država. Tako je na jučerašnjoj panel-raspravi Darko Tot iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta rekao je da bi rubrika s objašnjenjima financijskih pojmova trebala biti dostupna i školama i drugim relevantnim institucijama.

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erstea d.o.o. društva za upravljanje mirovinskim fondovima (Foto: Davor Pongračić/EPH)

Inicijativu je posebice prepoznala Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

- Svjesni smo naše uloge i aktivno radimo na povećanju financijske pismenosti. Zato nam je ovaj projekt važan. Smatramo da je podizanje razine svjesnosti i znanja o financijskoj pismenosti izuzetno bitno kako bi svaki pojedinac na pravi način i pravovremeno donio odluke koje se tiču njegove osobne budućnosti - kaže direktorica Udruge Dijana Bojčeta Markoja.

Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erstea d.o.o., društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fonodvima, također je prepoznao naš projekt kao vrijedan pokušaj financijskog opismenjavanja građana.

- Kao Udruga u kojoj je više od 1,7 milijuna ljudi, svjesni smo potrebe za opismjenjavanjem naših članova. Znamo da je financijska pismenost niska, da mladi koji su se tek zaposlili rijetko razmišljaju o potrebama za štednjom i mirovinom, tako da mislim da ih treba educirati kako bi njihova buduća štednja i financijski efekti bili pozitivni - kaže Vlaić.

Petar Šiško, koji će uređivati rubriku, pojašnjava kako će pokušati prikazati naizgled veoma komplicirane financijske pojmove na jednostavan način koji svatko može razumjeti.

- Cilj je da se građani upoznaju sa značenjem i utjecajem tih pojmova kako bi, kad se susretnu s njima, unatoč tome što su naizgled komplicirani mogli ocijeniti je li to za njih dobro ili nije - kaže Šiško.