Zastoj u pregovorima EU i SAD-a o sklapanju Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) bio je pravi trenutak za Josepha Quinlana da i u Zagrebu, na poslovnom ručku Američke gospodarske komore, iznese jake argumente zašto američka poduzeća ipak trebaju investirati u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.
Hrvati su bogati
Quinlan je jedan od vodećih svjetskih eksperata za transatlantske ekonomske i trgovinske veze. On je i veteran Wall Streeta, radi u jednoj od vodećih kuća za upravljanje investicijskim fondovima, U. S. Trustu u sastavu Bank of America, gdje je izvršni direktor i glavni tržišni strateg.
Koji su, po vašem mišljenju, razlozi da američka poduzeća trebaju intenzivirati ulaganja u Europskoj uniji kojoj analitičari ne predviđaju blistavu budućnost?
- Pogledate li studiju AmChama i brojke u njoj, shvatit ćete da je Europska unija, sa 28 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska, po paritetu kupovne moći veće gospodarstvo od Sjedinjenih Država. Ekonomija EU je oko 30 posto veća od kineske i gotovo tri i pol puta veća od indijske. Europa nije samo među najvećim ekonomijama svijeta, ona je i među najbogatijima. U 2012. generirala je gotovo četvrtinu globalne osobne potrošnje, što je na razini SAD-a. Ako pogledate i hrvatski dohodak po glavi stanovnika, on je osam puta veći od indijskog, dvostruko veći od kineskog. A američka poduzeća žele poslovati na bogatim tržištima.
Stara, ali poželjna
Europa jest bogata, ali to je ‘staro’ bogatstvo koje je gotovo prestalo rasti?
- Transatlantski trgovinski savez je daleko najsnažnija i najdublja trgovinska veza na svijetu. Lakoća obavljanja poslova, globalna konkurentnost, poštivanje intelektualnog vlasništva, to sve postoji u Europi i zato tu američke tvrtke žele poslovati. Jako je teško poslovati u Brazilu, sve je teže u Kini, još uvijek je teško u Indiji. Te zemlje jesu u fokusu Wall Streeta, no ja mu pokušavam vratiti pozornost na EU. Tu su osposobljeni radnici, tu su prihodi, tu su profiti. Dobra je vijest da je Unija izašla iz recesije. Kada bi postigla rast od samo jedan posto na ukupni domaći proizvod procijenjen na 16 bilijuna dolara, zamislite koliko je to novca.
Zadnji na zabavi
Hrvatska je dosad bila bez američkih investicija. Koji bi mogli biti argumenti za investicije u Hrvatskoj?
- Dobra je vijest da ste postali dijelom behemota od 28 zemalja članica, vrlo moćnoga, s puno investicija, globalnim tokovima kapitala i eurom koji bi mogao postati svjetskom valutom deviznih pričuva uz dolar. Loša je vijest da u EU postoji još 27 zemalja koje žele privući investicije američkih multinacionalki. A vi ste na ‘zabavu’ došli posljednji. Poljska, Slovačka, Mađarska uživaju prednost ranog dolaska.
Je li Hrvatska premala da bi mogla privući veće investicije?
- Biti mali nije nikakav nedostatak. Poledajte Tajvan, Singapur, Irsku i vidjet ćete da i takve male zemlje mogu privući strane investicije. U globaliziranom svijetu ključno je pitanje gdje će se Hrvatska uklopiti. Morate postati dijelom opskrbnog lanca velikih korporacija.
Što multinacionalke žele? Ako pogledate izvješća Svjetske banke i mjesto na kojem se Hrvatska nalazi, jasno ćete vidjeti gdje se kriju izazovi: u vlasničkim pravima, lakoći osnivanja poduzeća, dobivanju kredita, globalnoj trgovini. Usporedite se s drugima, naći ćete golema područja na kojima možete napraviti poboljšanja. Multinacionalke su razmažene, svi žele njihov kapital, njihovu pozornost. Morate im obavljanje posla učiniti lakim ili će otići drugdje.
Ljestvica za Hrvatsku je jako visoko
Međunarodne kompanije imaju puno izbora gdje će ‘utopiti’ svoj novac. Prije svega, tržište SAD-a je jeftino, hiperkonkurentno mjesto za poslovanje, naši su troškovi energije do 60 posto niži od europskih, plaće su relativno stabilne, velika je produktivnost, mogućnosti u IT-u, automatizacija. Vi se za svaki dolar investicija ne borite samo sa svojim susjedima, nego i protiv Alabame, Georgie, Teksasa. Ljestvica je za Hrvatsku visoko podignuta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....