„Da, mi smo najveći uvoznici vina u rinfuzi i punionica u Hrvatskoj, ali nismo zato nikakvi prevaranti“, žustro je na naš telefonski upit o poslovanju KG Zelina odgovorio direktor te tvrtke Goran Kovačić. Bio je ozlojeđen jer su domaći vinari tvrdili da su uvozna vina u rinfuzi sumnjivi proizvodi koji dosad nisu prolazili kontrolu kao domaća vina.
Njegova je punionica ovog tjedna radila u dvije smjene. Goleme količine vina koje cisternama dopremaju iz Italije, Makedonije i Kosova spremali su za hitni plasman na tržište uoči stupanja na snagu novih pravila o kontroli u petak. Htio je 'očistiti' zalihe.
Po novome on mora uzorke vina prije puštanja na tržište slati u Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo kako bi, nakon fizikalnog, kemijskog i senzornog ispitivanja, dobio evidencijske markice koje imaju i hrvatska vina. Dok ih ne dobije, vino će stajati u skladištu. To mu je, naravno, dodatni trošak koji sada procjenjuje na 100 do 200 tisuća eura jer mora povećati i skladišne kapacitete.
Od vina ta obiteljska tvrtka najviše zarađuje, ali prodaju i vodu, ocat, autokozmetiku, omekšivače za rublje… Uvozom vina u rinfuzi i punjenjem u maloprodajnu ambalažu bave se od ulaska Hrvatske u EU. Zapošljavaju 30 radnika, ove su godine već plasirali 4,5 milijuna litara vina, a prihod od toga je oko 29 milijuna kuna, nabraja Kovačić.
„Nemam ništa protiv novih pravila iako nije istina, kao što se priča, da nas do sada nitko nije kontrolirao. Čak smo i sami slali uzorke na analizu. Nikad nismo imali problema s kvalitetom“, tvrdi. Ljuti se ipak što neće svi uvoznici imati evidencijske markice nego samo oni koji uvoze vino u rinfuzi i imaju punionice. „A tko kontrolira što se i u kakvim uvjetima puni u Makedoniji ili Kosovu, pa onda uveze u Hrvatsku?“, pita.
Odgovor je - poljoprivredna inspekcija, 11 vinskih inspektora. Koliko stignu. Uvozna vina dolaze na hrvatsko tržište s certifikatom, te se u slučaju originalno zapakiranih vina to smatra dovoljnim. To je zapravo svjedodžba o kakvoći i analizi što je provode nadležna tijela i laboratoriji u zemlji izvoznici (VI 1 dokument).
Inspektori Ministarstva poljoprivrede povremeno uzimaju uzorke i direktno kod punitelja vina, ali i u maloprodaji, a ono što su ove godine utvrdili ne zvuči uznemirujuće. Od 31 uzorka uvoznih vina, što je termin koji opisuje vina s tržišta koja nisu dio EU, većina se odnosi na vina podrijetlom iz zemalja bivše Jugoslavije. Od toga, samo tri vina nisu udovoljavala parametrima navedenim na VI1 obrascu, a za devet uzoraka postupci su još u tijeku. Ostalo je bilo u redu. Od vina u rinfuzi bilo je uzeto osam uzoraka kod uvoznika/punitelja, dok je jedan uzorak uzet nakon punjenja, podaci su Ministarstva poljoprivrede, koji kažu i da je uzorkovanjem bilo obuhvaćeno 2.236.762 litara vina kojeg je u rinfuzi uvezlo šest uvoznika/punitelja.
U pitanju su jeftina stolna vina koja su često u plastičnoj ambalaži od dvije litre, ili ona u kutijama (bag in box) od tri ili pet litara, i imaju veliku prođu. Kovačić priznaje da među uvoznicima vina u rinfuzi ima svakakvih praksi i tvrtki, kojima je ponekad i skladišta teško locirati. Čini se logičnim stoga da se takva vina dodatno analizira i evidentira radi veće zaštite potrošača.
Makedonska graševina u zagrebačkom trgovačkom lancu u 5-litarskoj kutiji
Domaći vinari su zadovoljni, kako nam je u razgovoru potvrdio i predsjednik Uprave Kutjeva d.d. Mladen Pavić. Tu su mjeru dulje vrijeme tražili od Ministarstva poljoprivrede, a novi ministar Tomislav Tolušić ih je ekspresno poslušao nakon što je izveo akcije kontrole hrane u trgovačkim lancima. Pavić je, pak, prilično dramatično javno upozorio ministra Tolušića da uvoz vina iz trećih zemalja bez kontrole „ugrožava zdravlje potrošača te u podređen položaj stavlja domaću proizvodnju i nanosi ogromne štete vinskom sektoru i nacionalnoj ekonomiji“. On procjenjuje da će u ovoj godini uvoz vina iz trećih zemalja premašiti 25 milijuna litara, što čini trećinu domaće proizvodnje.
Ipak, sudeći po primjeru KG Zelina, koja je upravo instalirala novu punionicu i proširila hale, u što je investirala više od milijun eura, novi pravilnik neće smanjiti uvoz koji rapidno raste od ulaska u EU, možda tek izbaciti neke sumnjivce iz 'igre' i malo poskupiti takva vina. Dvolitarska flaša graševine iz Makedonije koju puni i stavlja na tržište KG Zelina sada stoji oko 26 kuna (cijena u jednoj maloj prodavaonici u Zagrebu), a crnog vina iz Italije 23 kune. Ako i poskupi koju lipu ili kunu, još uvijek će biti jeftino. U 2017. godini na domaće tržište namjeravaju pustiti čak 6 milijuna litara vina iz rinfuze, kaže Kovačić.
Vjerojatno se, zbog velike potražnje, neće smanjiti ni uvoz vina koje s trećih tržišta dolazi u ambalaži, pri čemu se često ne radi o kvalitetnim buteljkama nego vinima u većim pakiranjima, najčešće iz Makedonije i Kosova.
Jedan od većih uvoznika je Braća Pivac, ali u toj kompaniji koja je u jednom trgovačkom lancu u Zagrebu ovih dana nudila 5-litarsku kutiju graševine iz Makedonije po iznimno povoljnih 47,99 kuna, nisu bili raspoloženi za detalje.
Vjerojatno još pod dojmom negativnih reakcija zbog salmonele u uvoznoj piletini, na niz pitanja poslali su tek kratko priopćenje u kojem pozdravljaju „svaku mjeru i procedure koje vode povećanju postupanja u kontroli kakvoće vina na domaćem tržištu, jer se u današnje vrijeme liberalizacije tržišta i lako dostupnih informacija nijedan ozbiljan proizvođač toga ne bi trebao bojati. Nepotrebno je jedino stvarati famu ili jaz između domaćih i stranih proizvođača, jer se nijedno vino ne može staviti na tržište ako ne prođe sve analize sukladne važećim propisima.“
Braća Pivac ne daju podatak o tome koliko vina uvoze niti koliki prihod od toga ostvaruju, ali neslužbeno saznajemo da se radi o nekoliko milijuna litara.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....