UGLEDNI BEČKI INSTITUT OBJAVIO PROJEKCIJE O RASTU BDP-a Rast hrvatskog gospodarstva ubrzat će se u sljedeće dvije godine!

Nakon izglednog usporavanja gospodarskog rasta u ovoj godini, Hrvatska u sljedeće dvije godine može očekivati ponovno ubrzanje gospodarske aktivnosti, pokazuju najnovije prognoze uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).

Prema njihovim prognozama, Hrvatska će ovu godinu zaključiti s rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,7 posto. No, već u sljedećoj godini rast gospodarstva trebao bi ubrzati na tri posto, a istu bismo stopu rasta trebali ostvariti i u 2020. godini.

U priopćenju WIIW-a ne otkrivaju se razlozi zbog kojih Hrvatska u sljedeće dvije godine može očekivati ubrzanje gospodarskog rasta. Ipak, njihove prognoze ne odstupaju bitnije od onih domaćih makroekonomista. Tako Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko Banke, u 2019. također očekuje rast hrvatskoga gospodarstva po stopi od tri posto, a u 2020. bi se on, prema njegovim prognozama, trebao kretati između 2,5 i tri posto.

- Uhvatili smo ritam gospodarskog rasta od tri posto i on će se nastaviti i u narednim godinama. To će biti dovoljno za, primjerice, smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u, no neće za konvergenciju s eurozonom - objašnjava Stojić.

Prognoze bez izraženijih šokova

Naravno, i njegove prognoze temelje se na pretpostavci da narednih godina neće biti izraženijih ekonomskih šokova, poput naglog usporavanja gospodarskog rasta u zoni eura, koja nam je glavni vanjskotrgovinski partner, ili naglog rasta kamatnih stopa. Okidač za rast gospodarstva od tri posto u sljedećoj godini Stojić vidi u najavljenoj poreznoj reformi, koja bi u džepovima građana mogla ostaviti oko dvije milijarde kuna više, dok za 2020. podsjeća da je izborna godina, u kojoj možemo očekivati veće koristi od povlačenja novca iz fondova EU, ali vjerojatno i povećanje javne potrošnje.

Inače, ostvari li Hrvatska u 2019. i 2020. stope gospodarskog rasta od tri posto, bit će to, pokazuju analize WIIW-a, sporiji rast od prosjeka za 11 novih, tranzicijskih članica EU-a. Naime, prosječna stopa rasta za tu skupinu zemalja, u kojoj smo i mi, izračunali su u Beču, u 2019. je 3,4 posto, a u 2020. 3,2 posto.

Brži rast Slovenije

No, valja reći i da se prognozirana stopa rasta gospodarstva u naredne dvije godine jako razlikuje od zemlje do zemlje, pa bi tako Estonija, Mađarska i Litva ipak trebale imati sporiji rast gospodarstva od Hrvatska. S druge strane, na vrhu ljestvice po brzini gospodarskog rasta u 2019. i 2020. trebale bi biti Rumunjska, Bugarska, Poljska, Slovačka i Slovenija. Prognozirana stopa gospodarskog rasta i za EU i eurozonu u 2019. je, po ocjenama WIIW-a, dva posto, dok za 2020. još nisu dali prognozu rasta BDP-a ni za zonu eura ni za Uniju u cjelini.

Kada je riječ o tranzicijskoj regiji u cjelini, u WIIW-u ističu da se dinamika rasta gospodarstva u njima trenutno nalazi na najvišoj razini u posljednjih šest godina. Unatoč tome, u Beču ne očekuju da će doći do 'pregrijavanja' gospodarstava u regiji. Ukazuju i na brz rast plaća u regiji.