Vaš televizor ili mobitel su se pokvarili tek što je istekao jamstveni rok? Možda to i nije slučajnost. Neovisni stručnjaci su uvjereni kako proizvođači namjerno prave proizvode koji će se kvariti - da bi prodali nove, piše Deutche Welle.
Već školski primjer kako se proizvođačima jednostavno ne isplati proizvoditi nešto što će trajati gotovo vječno jest svojedobna pojava ženskih čarapa od umjetne svile (najlona). U reklamama su te čarape izlagali svim mogućim iskušenjima, čak su vukli automobile sa parom ženskih čarapa - koje su ostale čitave kao da su upravo izašle iz tvornice.
Takav proizvod je loš posao - jer što da tvornice rade i kome da prodaju, ako se nose čarape koje će trajati godinama ili uređaji koji će trajati desetljećima? Time je rođen razmjerno složen izraz "planirana obsolencija", gdje su ženske čarape i napravljene tako da potraju samo određeno vrijeme - a svaka žena zna da joj ponekad "pukne očica" već kad navlači čarapu po prvi put. Neovisni stručnjaci su uvjereni: to nije tek kuknjava starijih građana kako je sve "prije bilo bolje", nego su mnogi predmeti i proizvedeni tako da traju samo ograničeno vrijeme, od električnih žarulja pa do vrhunskih elektronskih uređaja i mehaničkih dijelova - na primjer u automobilima.
Često se čini kako je glavni argument ugraditi manje kvalitetan dio u neki proizvod njegova manja cijena. To u pravilu nije točno: trošak samih materijala ugrađenih u nekom proizvodu je u pravilu beznačajan u usporedbi s drugim troškovima proizvodnje. Drugim riječima, jedva da ima razlike na konačnoj cijeni da li je negdje ugrađen zupčanik od nekvalitetne plastike ili od vrhunskog čelika: glavni trošak je na koncu radnik ili stroj koji će taj zupčanik postaviti tamo gdje spada. Korišten materijal čini tek nekoliko postotka u konačnoj cijeni proizvoda.
Neki proizvodi su čak konstruirane doista da varaju potrošače i jedna skupina hakera iz Rusije je malo bolje pogledala, kako je složen program tiskača (printera) za računala. Otkrili su da je u mnogima od njih ugrađen jedan integrirani krug koji točno broji ispisane stranice - i nakon nekog vremena javlja kvar na stroju, makar je sa pisačem sve u redu. Na internetskoj stranici tih hakera se nudi mali program da bi se taj brojač u čitavom nizu modela tiskača "vratio na nulu" - i u pravilu on nakon toga radi kao da se ništa nije dogodilo, prenosi Deutsche Welle.
Dominik Enste iz Instituta za njemačku privredu u Kölnu može potvrditi kako je proizvođačima u interesu prodavati proizvod koji će se pokvariti: "Proizvođači ne drže mnogo do dugovječnosti svojih proizvoda. Time se ne osvrću na ekološka načela, a krše i društvenu odgovornost koju oni imaju."
Sve kraći ciklusi trajanja elektronskih uređaja opterećuju novčanik kupaca, ali i povećavaju potražnju za sirovinama. Za elektroničke uređaje su potrebne mnoge rijetke kovine, od zlata i bakra pa do elemenata o kojima nismo niti učili na satovima kemije i čija je proizvodnja izuzetno zahtjevna. Ne samo da se u njihovoj eksploataciji troši mnogo energije, nego se i uvelike zagađuje okoliš.
Dominik Enste tvrdi da za to nisu krivi samo proizvođači, nego i kupci. Mnogi žele imati samo najnovije proizvode i biti uvijek u trendu. A kad i kupac obraća pažnju samo na cijenu proizvoda, onda su i proizvođači prisiljeni raditi proizvode koji će "držati vodu dok majstori ne odu".
Ekonomski zakon načelno tvrdi kako velika potražnja izaziva povećanje proizvodnje. Ona pak dovodi do pada troškova, ali i do ukupnog gospodarskog rasta i porasta blagostanja. Ta "planiranu obsolencija" krši taj ekonomski zakon, jer se troši novac i sirovine tek da bi se održalo postojeće stanje - uz izazivanje golemih troškova za reciklažu i odlaganje otpada.
Iako se u trgovini već možete pitati, ima li uopće još proizvoda koji su proizvedeni da traju vječito, Enste smatra da je ipak na kupcima moć da se nešto promijeni: "Pitanje glasi: hoću li kupiti dva proizvoda u pet godina ili jedan koji će trajati pet godina?" Jer ako se zbroji, koliko su koštali nekvalitetni proizvodi, potvrđuje se ona stara mudrost: škrtica uvijek troši dva put, piše Deutche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....