'TRKAČI' U BIZNISU

TRI NAJBRŽE RASTUĆE HRVATSKE KOMPANIJE Rimac Automobili u tri godine ostvarili rast prihoda od čak 854 posto

 
Rimac C_Two
 Shannon Stapleton / REUTERS

Nakon što su se lokalni mediji prigodno nadivili činjenici da su tri hrvatske kompanije ušle na listu Financial Timesa 1000 najbrže rastućih u Europi iz 31 zemlje, koju je britanski poslovni dnevnik objavio prošloga tjedna, pitamo se jesu li tu informaciju uopće primijetili političari i državni dužnosnici, posve zaokupljeni svojim svijetom, stranačkim bitkama za pozicije i određivanjem prema agresivnoj konzervativnoj revoluciji koja se nameće u našem društvu. Svakako, nisu pokazali da im je zanimljiva.

U paralelnom svemiru, onom koji se tiče poduzetnih i globalno integriranih mladih obrazovanih ljudi, lista FT 1000: Europe’s Fastest Growing Companies 2018 privukla je pažnju, a tri hrvatske tehnološke kompanije na njoj su: Rimac Automobili iz Svete Nedelje (144. mjesto), zagrebački proizvođač mobilnih igara Nanobit (488.) s podružnicama u Bukureštu i Budimpešti te softverska tvrtka Infinum (508.) s uredima u Ljubljani, New Yorku i San Franciscu. Njihovi osnivači i zaposlenici srećom imaju pametnija posla od praćenja rasprave o navodnoj rodnoj ideologiji u Istanbulskoj konvenciji ili o tome trebaju li djeca u hrvatskim školama učiti o znanstveno dokazanim činjenicama ili pak sadržaj u skladu s vjerskim uvjerenjima roditelja. Oni su, naime, u posve drugom trendu; na FT-ovoj listi najbrojnije su upravo tehnološke kompanije, ovo je njihovo doba.

Promotrili smo čime se sve bave i u kojem smjeru nas vode. Ipak, prije toga, znate li iz kojeg je sektora prva kompanija na listi FT-a, dakle najbrže rastuća kompanija u Europi? Dostavljanja hrane, jako fine hrane. To je britanski Deliveroo, osnovan 2013. godine, zabilježen kao trkač koji je od osnutka imao prosječni godišnji rast od 900 posto i dosegao 1000 zaposlenih. Naravno, neće moći tako rasti dovijeka, ali tvrde da su transformirali način na koji se dostavlja hrana te da, ni manje ni više, preoblikuju restoranski biznis. Rade u više od 100 gradova u Britaniji s najboljim restoranima te u još toliko gradova u inozemstvu, a među zaposlenicima im je i vojska softverskih inženjera (na svojim internetskim stranicama imaju, osim blogova o hrani, i one za softveraše, vezano uz svoju aplikaciju). Hranu za njih u Britaniji razvozi čak 15 tisuća dostavljača, a tvrde da će vam jelo dostaviti u roku od, prosječno, 32 minute. I, iako je u pitanju dostava hrane, predstavljaju se kao uspješna tehnološka poslovna priča koja je, zajedno s osnivačem, zapravo došla iz New Yorka. U Londonu je tada, navodno, bilo skoro nemoguće naručiti na kućnu adresu jela vrhunske kvalitete. Prihod im je u 2016. bio oko 160 milijuna eura. Na listi onih koji se bave hranom i pićem ukupno je 37 tvrtki.

Drugi na listi FT-a je njemački energetski startup Thermondo osnovan 2012. godine (tvrde da su pioniri digitalne revolucije u sustavima grijanja i instaliranja) i imaju prihod veći od 20 milijuna eura te 300 zaposlenika, a treća je španjolska Traventia Viajes, iz sektora turizma, odnosno putovanja. Naših kompanija iz tog inače vrlo propulzivnog sektora zasad, na žalost, nema među onima koje galopiraju. Na ovoj listi ih je ukupno 27, od čega deset iz Španjolske i sedam iz Britanije. Inače, zadnji na listi 1000 kompanija je restoran Bioburger iz Francuske, s rastom od 144 posto u promatranom razdoblju, odnosno s najnižim prosječnim godišnjim rastom od 34,6 posto.

Nije ta lista, naravno, cjelovit prikaz brzih europskih kompanija, kandidata ima još, samo nisu svi odlučili objaviti svoje podatke ili im jednostavno nije stalo do takvog pokazivanja koje, u osnovi, može najviše služiti u reklamne svrhe (kompanije ne plaćaju ulaznicu na FT listu, ali mogu naknadno kupiti službeni “žig” koji potom mogu stavljati na promo materijale i internetske stranice) ili se može spomenuti u nekoj press objavi jednostavno kao stvar prestiža budući da britanski dnevnik listu objavljuje kao dio specijalnog izvještaja u printu i na webu, za koji tvrdi da je odrađen klasičnim, nezavisnim novinarskim metodama. Nama ostalima to je pak zgodna baza podataka i podloga za svakovrsne analize brzorastućih kompanija – po zemljama, sektorima, broju zaposlenih.

Kriteriji su bili sljedeći: mogli su ući oni koji su 2013. godine imali prihod od najmanje 100 tisuća eura, a 2016. godine barem 1,5 milijun eura, te ako je taj rast primarno bio organski. Rimac Automobili su u tom razdoblju narasli 854 posto (prosječni godišnji rast bio je 112 posto), Nanobit 331 posto (prosječni godišnji rast 62,7 posto), a Infinum 319 posto (prosječan godišnji rast 61,3 posto).

Slično rangiranje, za isto razdoblje, prije nekoliko je mjeseci objavila i konzultantska kuća Deloitte iz 19 zemalja (Deloitte’s Technology Fast 500™ EMEA, što obuhvaća Europu, Srednji istok i Afriku). Prvi na toj ljestvici bio je također Deliveroo kojem je tehnologija omogućila neviđenu ekspanziju (...naručivanje hrane iz obližnjih restorana, pa i onih koji inače možda i ne nude uslugu dostave). Vodeću petorku na Deloitteovoj listi čine još Lesara iz Njemačke (online modna trgovina), islandski Guide to Iceland (turistička platforma), YouAPPi iz Izraela (platforma za razvijanje biznisa preko mobilnih uređaja) i britanski Bloom & Wild (online naručivanje cvijeća). Iz Hrvatske je bilo šest kompanija: uz trojac koji je i na listi FT-a, tu su još koprivnički Hangar 18 (prodaja i proizvodnja pametnih telefona), osječki Gauss (softver) i Code Consulting (softver) iz Vukovara.

Na listi Financial Timesa u sektoru automobilizma, gdje su smješteni Rimac Automobili, rangirano je ukupno 27 kompanija, od čega ih je 17 iz Njemačke, a samo pet ih je raslo brže od startupa iz Svete Nedelje. Pritom su brojke na koje se naslanja statistika one s kraja 2016. godine, a Rimac je u međuvremenu napredovao. Tada je, primjerice, imao 164 zaposlenika, trenutno ih ima oko 350, a kako je prošlog tjedna objavio Matija Gracin, direktor razvoja komponenti u Rimac Automobilima, do 2020. godine planiraju da će narasti za 1000, pa čak i 1200 zaposlenika na nekoliko lokacija. To zorno pokazuje vrtoglavu dinamiku koja vlada u brzorastućim kompanijama.

Zanimljivo je da je u sektoru industrije igara, gdje je Nanobit, rangirano samo devet kompanija, pri čemu je najbrže rastuća CD Projekt iz Poljske, s rastom od 178,4 posto godišnje, a broj zaposlenih je narastao za 141, na ukupno 214 zaposlenika. U sektoru tehnologije najbrže rastuća kompanija trenutno je iz Francuske, a zove se SendinBlue, koja je od 2013. rasla prosječno godišnje 260 posto. Što rade? Smislili su digitalna marketinška oruđa, smjestili ih u oblak i trenutno se njima koristi, tvrde na svojim stranicama, oko 50 tisuća rastućih kompanija širom svijeta. Je li vas sve ovo inspiriralo za neku ultra, mega, turbo... rastuću poslovnu ideju?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 07:52