SVE TEŽE VRAĆANJE

Svaki deseti bankovni kredit teško naplativ

Zbog sve teže naplate kredita od građana banke se okreću kreditiranju države kao sigurnom dužniku

ZAGREB - Gotovo svaki deseti kredit koji su odobrile hrvatske banke, ili 9,5 posto njih, nenaplativ je ili se ubraja u rizičnu skupinu jer zajmoprimci imaju problema s njegovom otplatom. Pokazuju to podaci iz Biltena o bankama koji objavljuje Hrvatska narodna banka (HNB).

- To je visoka stopa koja predstavlja ozbiljno upozorenje - upozorava Žarko Primorac, ekonomski analitičar i konzultant.

Prag je probijen

On upozorava da bi udio nenaplativih i teško naplativih kredita svakako trebalo držati na manje od 10 posto. Prelazak tog praga bio bi, naime, znak za uzbunu.

No, problem je što je kod nekih klijenata, kao što su tvrtke, taj prag već probijen. Sredinom prošle godine, naime, čak 14,9 posto tvrtki nije izvršavalo svoje obveze ili je muku mučilo s njima, kasneći mjesecima s otplatama kreditnih rata. Kriza i sveopća besparica očito su se teško prelomile preko leđa korporativnog sektora.

Jačanje švicarca

Stanje je samo neznanto bolje sa stanovništvom, gdje svaki 14. građanin (njih 6,9 posto) ) ne izvršava svoje kreditne obveze ili ih izvršava s većim zakšnjenjima. Krajem prošle godine među građanima je bilo znatno manje neurednih platiša.

Posebno zabrinjavaju problemi koje građani imaju u otlati stambenih kredita. “Loši zajmovi” sredinom prošle godine dosegli su udio od 3,4 posto u ukupnim stambenim kreditima banaka, izgubivši time status najkvalitetnijih kredita koje banke odobravaju građanima. Jedan od razloga za to su krediti u švicarskim francima, valuti koja bilježi stalan rast prema euru i kuni, pa su mnogima rate gotovo preko noći narasle i za nekoliko stotina, pa čak i tisuća kuna.

Poseban je problem što se banke sve teže mogu naplatiti čak i ako “sjednu” na imovinu dužnika. Razlog je jednostavan: kriza je umrtvila tržište nekretnina, pa je stambene kvadrate vrlo teško i prodati, a ako se i prodaju, onda je to ispod cijene.

Urušavanje standarda

- Problemi građana s otplatom kredita bili su očekivani. U uvjetima gubitka posla i urušavanja životnog standarda, ali i vezanosti brojnih kredita uz švicarski franak, mnogima je otplata kredita postala prevelik teret koji više ne mogu nositi - ističe Damir Novotny, neovisni ekonomist.

Pa ipak, stanje još nije alarmantno. Hrvatske banke imaju i više nego dovoljno novca za pokrivanje eventualnih gubitaka koji proizlaze zbog teškoća u naplati kredita i drugih plasmana, u što spadaju i ulaganja u vrijednosne papire te jamstva. Tu je važan i faktor statstike: udio loših kredita u ukupnim je plasmanima ipak manji nego samo u kreditnom portfelju, a sredinom 2010. iznosio je 6,9 posto. Optimizmu je, međutim, tu i kraj budući da je čak i takav udio gotovo za četvrtinu veći nego krajem 2009., kada su loši zajmovi činili 5,3 posto svih plasmana banaka.

Problem neplatiša banke rješavaju i strožim kreditnim uvjetima, u koje ulazi i povećanje kamata. Ipak, čini se da glavni izlaz iz slijepe ulice teško naplativih kredita banke traže u okretanju novim klijentima, posebno državi kao sigurnom platiši, te malim i srednjim poduzetnicima, što u posljednje vrijeme najaviljuju bankari.

Recesija je usporila otvaranje bankomata

U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci prošle godine otvoreno 55 novih bankomata, pa se njihov broj povećao na 3656. Kriza se očito odrazila i na dinamiku otvaranja novih bankomata. Iako, naime, nedostaju podaci za cijelu godinu, već je sada jasno da će oni pokazati da je lani otvoreno znatno manje bankomata nego godinu ranije, kada ih je bilo 3601 ili čak 259 više nego u 2008. godini.

Najveći dio novih bankomata, njih 32, otvorile su velike hrvatske banke. No, povećanje broja bankomata u prvoj polovici 2010. zabilježile su i ostale hrvatske banke, iako u sporijoj dinamici nego veliki igrači na tržištu.

Najviše bankomata u zemlji i dalje imaju grad Zagreb i Zagrebačka županija, čak 1038. Za njima, prema podacima HNB-a, slijede Splitsko-dalmatinska županija, sa 397 bankomata, i Primorko-goranska županija, sa 333 bankomata. Više od 300 bankomata ima još jedino Istarska županija, a više od 200 bankomata Zadarska županija. Na dnu hrvatske bankomatske ljestvice je Virovitičko-podravska županija, sa samo 37 bankomata.

Manje od 100 bankomata imaju i Krapinsko-zagorska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavka, Vukovarsko-srijemska i Međimurska županija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 08:21