PITANJE LJUBLJANSKE BANKE

SLOVENCI OPTUŽUJU 'Hrvatska ne poštuje međunarodne sporazume' MVEP UZVRAĆA 'Nije istina'

LJUBLJANA - Članovi vanjskopolitičkog odbora i odbora za pitanja EU-a u slovenskom parlamentu u srijedu su, nakon rasprave u kojoj je sudjelovao i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, donijeli zaključak u kojemu tvrde da Hrvatska ne poštuje međunarodne sporazume te da tako "šteti interesima kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji" da se pridruže toj integraciji.

Zaključak je upućen slovenskoj vladi i Europskoj komisiji, a na sjednici ga je podržao i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.

Odluka općinskog suda u Zagrebu protiv Ljubljanske banke u Sloveniji se ne može provesti jer je u suprotnosti s njenim pravnim poretkom, izjavio je Erjavec govoreći članovima odbora o toj problematici.

Odgovarajući na pitanja zastupnika u vezi sa slučajem tužbi Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke pred hrvatskim sudovima, Erjavec je rekao da očekuje kako će se Ljubljanska banka na prvostupanjske presude žaliti, ali da one, i kad u Hrvatskoj postanu pravomoćne, u Sloveniji neće imati izvršnu snagu i neće se moći provesti.

"Presude protiv Ljubljanske banke u protivnosti su sa slovenskim pravnim poretkom, čiji je dio memorandum iz Mokrica", rekao je Erjavec, dodavši da je Slovenija očekivala da će se postupci protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima temeljem memoranduma prekinuti sve dok se u okviru sukcesije ne nađe odgovarajuće rješenje.

Zastupnici su Erjavca pitali što misli o inicijativama da hrvatsko stajalište oko tužbi problematizira na europskim sudovima nakon nekih mišljenja da bi to trebala učiniti.

Slovenija "za sada" ne razmišlja o tužbi protiv Hrvatske na nekoj od međunarodnih sudbenih ustanova, rekao je Erjavec.

U vezi mišljenja slovenskog predstavnika za sukcesijska pitanja Rudija Gabrovca da bi se Slovenija u tom slučaju trebala obratiti Europskom sudu za ljudska prava Erjavec je iznio svoju suzdržanost.

"Tu se ne radi o ljudskim pravima, štediše su u tom slučaju bili isplaćeni od hrvatske države, a sada bi Hrvatska taj novac željela dobiti nazad od Slovenije", rekao je Erjavec, podsjećajući da su na sudovima u Hrvatskoj slučajevi tzv. prenesene štednje za koju su stari devizni štediše u Hrvatskoj već namireni.

Prema riječima slovenskog šefa diplomacije, za rješenje zapletenog problema stare devizne štednje i nije odlučujući memorandum iz Mokrica nego sukcesijski sporazum slijednica bivše Jugoslavije, koji je potpisan 2001. godine, a ratificirala ga je i Hrvatska.

Memorandum iz Mokrica je "samo dodatno potvrdio" ono što je zapisano u sporazumu o sukcesiji, rekao je Erjavec. Dodao je da slovenski zastupnici u parlamentu sigurno sredinom prošle godine ne bi potvrdili pristupni ugovor Hrvatske s EU-om da su znali da će Hrvatska memorandum iz Mokrica tumačiti drukčije od Slovenije i neće ga priznavati kao međunarodni sporazum, odnosno tumačiti da je memorandumom predviđen dvogodišnji zastoj postupaka, a ne njihova obustava do nalaženja konačnog rješenja.

Erjavec je kao "vrlo zanimljivu" ocijenio navodnu praksu hrvatskih sudova koji su nakon ulaska Hrvatske u EU počeli konstatirati da su dugovi Ljubljanske banke "civilno-pravno" pitanje i da se sudski mogu potraživati, a da se u slučajevima kad svoja potraživanja u Hrvatskoj na sudu traži Ljubljanska banka radi o "državnom sporu", a ne civilno-pravnom pitanju.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) odbacilo je pak tvrdnje Slovenije da Hrvatska krši Memorandum iz Mokrica o Ljubljanskoj banci i ustvrdilo da je Hrvatska ispoštovala sve odredbe tog sporazuma, uključujući i zastoj postupaka koje su protiv Ljubljanske banke pokrenule dvije hrvatske banke.

"Hrvatska je u potpunosti ispoštovala sve odredbe iz Memoranduma o suglasnosti između Hrvatske i Slovenije", priopćeno je Hini iz MVEP-a.

Na Zrinjevcu podsjećaju da je vlada, u skladu sa stavkom 2. memoranduma, zajedno sa slovenskom stranom uputila pismo Banci za međunarodna poravnanja i pozvala je da se pod njenim okriljem (kako je to predviđeno Aneksom C Ugovora o pitanjima sukcesije) nastave pregovori između dvije vlade o prenesenoj deviznoj štednji Ljubljanske banke.

"Zatim je u skladu sa stavkom 3. memoranduma, vlada osigurala zastoj svih postupaka koje su pokrenule dvije hrvatske banke (PBZ i ZaBa)", ističu u MVEP-u odbacujući ocjene službene Ljubljane te ističu kako Slovenija nije osigurala zastoj te su procesi nastavljeni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 08:27