Seljacima za poticaje isplaćeno dvostruko više novca nego lani

Ministar financija Slavko Linić danas će javnost upoznati s “aktualnostima u radu i prihodima proračuna”, ali sudeći prema dostupnim informacijama, stanje proračuna baš i nije takvo da bi se njime hvalilo. U prva tri mjeseca prihodi su malo podbacili, a i dalje se troši više od plana. Manjak u državnoj blagajni tako je dosegnuo 5,8 milijardi kuna, što je 1,6 milijardi kuna više nego što je bio u isto vrijeme lani.

Prema Vladinim planovima, proračunski deficit ove bi godine trebao iznositi 10,2 milijarde kuna, što je oko 200 milijuna kuna više nego lani. Međutim, Vlada je već u prva tri mjeseca potrošila više od polovice deficita planiranog za ovu godinu. Glavni razlog tome je značajno povećanje rashoda. Dok su prošle godine pritisak na izdatke proračuna stvarale plaće, najveći izazov za ministra Linića ove su godine subvencije.

Predizborna plaćanja

U prva tri mjeseca prošle godine za subvencije su potrošene 1,3 milijarde kuna, a ove godine više od dvije milijarde kuna. Razlog je uglavnom isplata poticaja poljoprivredi koja je u prvom kvartalu potrošila dvije trećine novca predviđenog za cijelu godinu. Zašto je Vlada ove godine tako obazriva prema seljacima?

Kada je prije mjesec dana najavio početak isplate govoto milijardu kuna za poticaje, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je da će Vlada “poštovati sve što je zakonska obveza s tim u vezi”, iako je poljoprivredne poticaje za prošlu godinu trebalo isplatiti tek potkraj lipnja ove godine. Čemu onda takava žurba - može se samo nagađati, ali teško se oteti dojmu da je vezana s nadolazećim lokalnim izborima.

Osim subvencija poljoprivredi, proračunski rashodi se povećavaju i zbog rasta mirovina. Njihovo usklađenje zasad je proračun stajalo 220 milijuna kuna više nego lani, a dodatan novac bio je potreban i zbog isplate naknada za nezaposlene koji su pristigli na burzu. Dok se izdaci povećavaju, punjenje proračuna sve više zapinje. Ministar Linić više ne može računati na učinak bolje naplate jer je on očito potrošen, a sve slabija ekonomska aktivnost neminovno se počela odražavati i na ubiranje prihoda.

Kako bi zadovoljila svoje potrebe, država je izlaz potražila u većem kratkoročnom zaduživanju na domaćem tržištu. Od početka godine razina trezorskih zapisa porasla je za gotovo četiri milijarde kuna.

Još jedan rebalans

Pritisak je zadnjih tjedana popustio, nakon što je država izdala obveznice u SAD-u u iznosu od 1,5 milijardi dolara, što je gotovo devet milijardi kuna. Ministarstvo financija je kod HNB-a već konvertiralo iznos od oko 3,4 milijarde kuna, od kojih je dio iskorišten za isplatu kratkoročnog duga, ali najveći dio svakako je otišao na plaćanje računa. Unatoč teškoćama s prihodima i rashodima, očito je da ministar financija trenutačno uživa lagodnu situaciju jer nastali manjak može pokriti zadužujući se na tržištu po relativno prihvatljivim uvjetima, unatoč činjenici da je država izgubila kreditni rejting. No, znajući koliko su tržišta hirovita, nikakvo iznenađenje neće predstavljati ako u dogledno vrijeme kreditori malo zavrnu slavinu.

Ovih dana izglasani rebalans proračuna, po svemu sudeći, neće moći držati vodu i sve upućuje na to da će Vlada ove godine još jednom morati revidirati planove. No, kako se čini, ministar Linić pričekat će da vidi kakva će biti sezona i hoće li se oporaviti potrošnja, a posljedično i prihodi proračuna. Brojke, međutim, jasno upućuju da je ipak mnogo teže kontrolirati rashode.