NOVO RAMLJAKOVO IZVJEŠĆE

REZULTATI AGROKORA OTKRILI: KONZUM ČEKAJU RADIKALNI REZOVI Sudeći prema zaradi u 6 mjeseci, već je sad jasno da lanac teško može opstati u ovom obliku

 
 Damjan Tadić / CROPIX

Izvanredna uprava Agrokora objavila je u kasnim poslijepodnevnim satima u četvrtak izvješće o gospodarskom i financijskom stanju koncerna, koje zapravo predstavlja vrlo rudimentarno poslovno izvješće za prvih šest mjeseci ove godine.

Prvi put objavljeni su podaci iz kojih se može rekonstruirati kakva će otprilike biti sudbina Agrokora, ali i njegovih kreditora te dobavljača. Ti zaključci su relativno grubi i načelni, ali ipak daju bolju sliku toga što ubuduće možemo očekivati od krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji. Konkretno, na temelju izvješća Izvanredne uprave mogu se izvesti tri zaključka.

Očekivano

Prvo, ako je EBITDA (zarada prije poreza, deprecijacije i amortizacije) probranih tvrtki maloprodaje i veleprodaje iznosila negativnih -234 milijuna kuna ili -3,2 posto, dok su ključne kompanije u grupi Prehrane zaradile 521 milijun kuna (+13,1%), a poljoprivrede tvrtke 141 milijun kuna (+10,4%), slobodno možemo reći kako ovi podaci potvrđuju već dobro poznatu činjenicu da je pitanje poslovnog restrukturiranja Agrokora najvećim dijelom pitanje restrukturiranja Agrokorove maloprodaje.

Već sada se može naslutiti da će bolni potezi u restrukturiranju ključnih sastavnica maloprodaje, poglavito Konzuma, morati biti još agresivniji od zaustavljanja trenda pada prodaje praćenog najavom zatvaranja 100-tinjak dućana i pokušajima izmjene nerealno visokih “sale and lease back” ugovora o najmu prostora koji ne reflektiraju stvarne tržišne odnose nego su posljedica Todorićevih vezanih dealova.

Već sad je, naime, poprilično jasno kako je malo vjerojatno da Konzum može opstati u ovom obliku, s ovolikim brojem prodajnih formata. Slijedi li cijepanje, prodaja u dijelovima ili zatvaranje još većeg broja dućana, teško je reći. Iako je nedavno dnevni promet u Konzumu uspio premašiti lanjske rezultate, to ipak bez radikalnijih promjena neće biti dovoljno za potpuno zaustavljanje negativnog utjecaja maloprodaje na ostatak Agrokora, što nije prihvatljivo s obzirom na razinu duga.

Drugo, ako se napravi procjena moguće godišnje zarade (EBITDA) Agrokora na temelju podataka iz prvih šest mjeseci objavljenih u izvješću Izvanredne uprave, onda bi se mogli složiti da realisti ne bi očekivali više od 250 milijuna eura zarade na kraju godine. S tom projekcijom složilo se više dobrih poznavatelja financija i hrvatskog biznisa.

A ako krenemo od toga da će Agrokor zaraditi 250 milijuna eura, moram se upitati kako će vraćati oko 5,5 milijardi ukupnog duga koji nosi 300-tinjak milijuna eura kamata godišnje. Pesimisti će reći da u najbolju ruku održivi dug Agrokora može iznositi 5 x EBITDA, a optimisti će ići na 8 x EBITDA.

I u jednom i u drugom slučaju ispada da će se s relativnom sigurnošću namiriti samo oni vlasnici duga s tzv. pravom “super-priorityja” ili će pak, prema optimističnijem scenariju, otpisi za sve ostale biti drakonski, ali ipak ne 100-postotni. Ako, recimo, od 5,5 milijardi duga, 3,5 milijarde ne može biti pokriveno, onda možemo procijeniti da će svi ostali osim onih s pravom “super-priorityja” vjerojatno morati računati s otpisima 60-80%. Valja podsjetiti da su do sada uglavnom izlazile neslužbene procjene od 30-ak posto otpisa.

Banke

Moramo znati da su vlasnici duga u otprilike 80-postotnom omjeru banke te da jedan dio vjerovnika ima pravno gledano već definirane prioritetne statuse vjerovnika zasnovane prije “super-priorityja”, a što znači da će praktično svi neosigurani vjerovnici vjerojatno morati u potpunosti zaboraviti na svoja nenaplaćena potraživanja prema Agrokoru. To u vrlo neugodnu situaciju dovodi rusku Sberbanku kao jednog od najvećih vjerovnika koji od Agrokora ukupno potražuje 1,3 milijarde eura.

Poznato je da Rusi nisu pristali ući u shemu s Ugovorom o najstarijem kreditu ili (spomenutom “super-priorityju”), te se sada moraju upustiti u vrlo oštru pravnu bitku kao zadnju nadu za povrat barem dijela novca povjerenog Ivici Todoriću.

To nas dovodi do trećeg bitnog zaključka koji proizlazi iz izvješća Izvanredne uprave: za Agrokor, njegove vjerovnike i dobavljače dolazi vrijeme izuzetne pravne neizvjesnosti. To je svojevrsna bitka svih protiv svih.

Tužbe

Nije čudno da je Izvanredna uprava morala posvetiti cijelo jedno poglavlje parničnim i ovršnim postupcima protiv Agrokora d.d. i povezanih društava. Trenutačno se čini da će se ključni okršaj voditi u pravnim bitkama koje je pokrenula ruska Sberbanka u Sloveniji, na Trgovačkom sudu u Zagrebu te u tri arbitražna postupka u Londonu. U značajnoj mjeri to će biti ne samo bitka s Agrokorom d.d. i ostalim vjerovnicima, nego i s postupcima Republike Hrvatske.

Ukupni prihodi izraženi u milijunima HRK

I-VI 2016. HRK 23.004

(konsolidirano s grupom MERCATOR)

I-VI 2017. HRK 12.629

(bez grupe MERCATOR)

I-VI 2017. HRK 20.391

(s grupom MERCATOR - procjena na temelju trendova iz I-III 2017.)

EBITDA

(dobit prije amortizacije, financijskih troškova i poreza)

I-VI 2016. HRK 2.039

(konsolidirano s grupom MERCATOR)

- 9% u odnosu na ukupne prihode

I-VI 2017. HRK 428

(bez grupe MERCATOR)

- 3% u odnosu na ukupne prihode

I-VI 2017. HRK 817

(s grupom MERCATOR- procjena na temelju trendova iz I-III 2017.) - 4% u odnosu na ukupne prihode

(podaci godinu na godinu moraju se uzeti s velikom rezervom jer su podaci iz 2016. upitni do konačnog nalaza financijskih forenzičara, dok su oni za 2017 nepotpuni)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 06:17