PROTIV KOVERZIJE U EURO

PRONAŠLI RJEŠENJE ZA ŠVICARAC: Odustanite od tužbi i sklopite nagodbu uz otpis dijela glavnice!

 AFP PHOTO / FABRICE COFFRINI / AFP PHOTO / FABRICE COFFRINI

Za rješavanje problema korisnika kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) optimalno bi rješenje bilo da dužnici odustanu od kolektivne tužbe protiv banaka i s njima sklope izvansudsku nagodbu, a banke bi u tome slučaju trebale razmisliti o otpisu dijela glavnice kredite u mjeri koja bi kompenzirala učinke negativnih tečajnih razlika, kazali su ekonomisti Ivan Lovrinović i Drago Jakovčević u srijedu na konferenciji za novinare Udruge Franak.

Osvrnuvši se na moguće opcije rješenja ovog problema, koje je analizirala i nedavno objavila Hrvatska narodna banka (HNB), Lovrinović je kazao da se opcijama snižavanja kamatnih stopa ili formiranja balona odgođenih potraživanja taj problem ne bi riješio.

Opciju preugovaranja kredita po novim uvjetima također ne smatra dobrim rješenjem, jer bi se banke pretvorile u agencije za promet nekretninama, a HNB bi ih dodatno 'pritiskao' da svoje bilance očiste od tih nekretnina. Uz to, bio bi to velik psihološki pritisak na ljude, koji nisu dizali kredite da bi u njima bili podstanari, navodi Lovrinović.

Konverzija u kredite vezane uz euro također nije dobra, iako je kuna vezana uz euro, kažu, jer je u situaciji kada je Hrvatska šest godina u recesiji samo pitanje dana kada će se otvoriti i problem dužnika u eurima.

Za odluku Vlade da se tečaj CHF fiksira na godinu dana, pak, kažu da ona daje predah dužnicima, ali Vladu pozivaju da se dugoročno rješenje nađe na najviše tri, a ne 12 mjeseci.

Model otpisa revaloriziranog dijela glavnice

Lovrinović i Jakovčević su iznijeli svoj model, po kojem bi banke otpisale revalorizirani dio glavnice nastao zbog jačanja franka. Tako se, ističu, štiti novčani tok dužnika, kako bi on i dalje bio dovoljan i podnošljiv za uredno servisiranje obveza prema bankama.

Krediti vezani uz franak, navode dalje, konvertirali bi se u kunske po dogovorenom tečaju, uz kamatnu stopu koja inače vrijedi na kunske kredite i koja je viša u odnosu na kredit u vezan uz CHF, što bankama ide u korist, a sve otpise, rezervacije i vremenska razgraničenja trebao bi odobriti HNB.

"Iako će se banke nerado odreći glavnice, treba uzeti u obzir da ako se to ne napravi, kredit koji je primjerice danas 20 posto teško naplativ, postat će posve nenaplativ, što bankama nikako nije u interesu", ističe Lovrinović.

To je ujedno i prilika da se valutna klauzula u 'švicarcu' "zauvijek eliminira" iz poslovne prakse hrvatskih banaka, građana i poslovnih subjekata, istaknuo je Lovrinović te dodao da podržavaju i ideju da se problem stambenog kreditiranja u potpunosti rješava isključivo u kunama, odnosno da se pokrene i pitanje konverzije kredita vezanih uz euro.

Ujedno, pozivaju Vladu da prestane sa zaduživanjem na domaćem tržištu u kunama vezanima uz valutnu klauzulu.

"Ona svojim primjerom prva mora pokazati da štiti monetarni suverenitet i priznaje kunu kao svoju valutu, jer je nerealno očekivati resuverenizaciju monetarnog sustava, tako da to čine drugi, a da izvršna vlast koja vodi zemlju, četvrtu vlast - monetarnu - jednostavno ne želi razviti", istaknuo je Lovrinović.

HNB, pak, pozivaju da bankama počne odobravati kredite u kunama i time ukine praksu uvoza stranog novca za potrebe domaćih transakcija, a poduzeća da valutne klauzule izbace iz svojih dužničko-vjerovničkih odnosa.

Krediti u francima tek dijelom pokriveni iz depozita i kredita

Govoreći, pak, o podacima koje je Udruga Franak tražila od HNB-a, Jakovčević je kazao da ti podaci pokazuju da su krediti u francima samo djelomično financirani iz primljenih depozita i kredita u toj valuti, u iznosu od oko 30 posto.

Preostalih 70 posto 'pokriveno' je špekulativnim financijskim izvedenicama (swapovi, terminski ugovori i sl.) o kojima dužnici nisu imali znanja, a na kraju je rizik te špekulacije prebačen upravo na dužnika.

Konkretno, kazao je Jakovčević, krajem 2008., kao 'vršne' godine odobravanja kredita vezanih uz franak, banke su odobrije ukupno 39,3 milijarde kuna takvih kredita, i to iz 11,7 milijardi kuna primljenih kredita i depozita u francima. Razlika od 27,6 milijardi kuna pokrivena je terminskim ugovorima.

"Dakle, banke su najprije kreirale proizvod u francima koji su prodale građanima, a tek su onda regulirale ravnotežu", kazao je Jakovčević te naglasio da ti podaci HNB-a jasno pokazuju da se banke nisu efektivno zaduživale u francima te da franak nikada nije ušao u hrvatski bankovni sustav novčanim tokom.

Takve su špekulacije, naglašava, dopuštene, ali u vlastito ime i za vlastiti račun, a nikako na račun i na štetu klijenta, koji o takvim poslovima na financijskim tržištima ne mora ništa niti znati niti razumjeti.

A da su banke na tome zarađivale i da imaju prostora da izdrže podjelu troška koji će nastati rješavanjem problema kredita u francima, kaže Jakovčević, govore podaci da su banke od 2007. do 2014. godine ostvarile ukupno 30 milijardi kuna bruto dobiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 19:59