BLAGI PAD U 2019.

PROGNOZA EKONOMSKOG INSTITUTA Rast BDP-a u ovoj godini bit će 2,7 posto, najviše zahvaljujući potrošnji kućanstava

Uzme li se u obzir i povećanje transfera braniteljima, procjenjuje Ekonomskk institut, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 3,1 posto

Istraživači Ekonomskog instituta procjenjuju da će BDP ove godine rasti po stopi od 2,7 posto, a u 2019. godini 2,6 posto. To blago usporavanje u odnosu na dvije protekle godinu objašnjavaju niskom stopom rasta u posljednjem tromjesečju, oporavkom uvoza te neizvjesnostima vezanim uz proces restrukturiranja Agrokora.

- U ovoj godini struktura rasta BDP-a u velikoj će mjeri nalikovati onoj iz prethodne godine, što znači da će najveći doprinos rastu davati domaća potražnja, stoji u najnovijoj kvartalnoj publikaciji Ekonomskog instituta Croatian Economic Outlook. Od 2,7 posto predviđenog rasta, 3,6 postotnih bodova odnosit će se na domaću potražnju, dok će neto vanjska trgovina imati negativan doprinos od 0,9 postotnih bodova, zahvaljujući oporavku robnog uvoza. U sljedećoj godini, zbog daljnjeg ubrzanja rasta uvoza, vanjska trgovina će imati i nešto veći negativan doprinos.

Gotovo dvije trećine rasta BDP-a u ovoj godini, očekuje se, generirat će realna potrošnja kućanstava koja nastavlja rasti zahvaljujući povećanju zaposlenosti i plaća te niskoj inflaciji. Uzme li se u obzir i povećanje transfera braniteljima, procjenjuju, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 3,1 posto. Ipak, u 2019. godini rast potrošnje će usporiti na 2,7 posto jer će se istrošiti efekt rasta plaća i zaposlenosti.

Izostanak važnih reformi

Kada je riječ o investicijama koje su u posljednjem kvartalu porasle tek 1,7 posto, istraživački Ekonomskog instituta navode kako je usporavanje uslijedilo zbog izostanka važnih reformi i nepovoljnih uvjeta poslovanja, nešto sporije realizacije prethodno najavljenih investicijskih projekata te zbog pada investicijske aktivnosti u poduzećima opterećenim Agrokorovim procesom nagodbe i restrukturiranja.

- S obzirom na to da se rok nagodbe za Agrokor pomaknuo prema sredini godine, puni potencijal investicija bit će smanjen i u ovoj godini. Ipak, stopa rasta investicija u ovoj godini mogla bi biti nešto viša, 3,9 posto, jer će joj potporu dati smanjenje parafiskalnih nameta, niski troškovi financiranja te visoke profitne stope u prošloj godini koje bi barem djelomično mogle bit reinvestirane, navode analitičari Instituta. U idućoj godini, pak, investicije bi mogle porasti 4,3 posto, "pod pretpostavkom implementacije Agrokorova restrukturiranja, ostvarenja najavljenih javnih investicija te ubrzanja korištenja EU fondova".

Rast izvoza

Rast izvoza procjenjuje se na 5,6 posto ove godine i 5,3 posto u 2019. godini, a bit će potaknut snažnim turizmom i rastom potražnje najvažnijih inozemnih trgovinskih partnera. Uvoz bi, pak, mogao dodatno ubrzati, na 7,4 posto ove i 7,5 posto iduće godine, uslijed oporavka raspoloživih dohodaka te velike uvozne ovisnosti ekonomije.

Trenutačno povoljno stanje državnih financija (očekuje se višak u proračunu od 0,2 posto ove godine i 0,5 posto iduće) u Institutu smatraju da bi mogli ugroziti brojni rizici, poput proširenja postojećih braniteljskih prava, potencijalno nižih poreznih prihoda od poreza na dobit povezanih s krizom u Agrokoru, kao i mogućih državnih obveza iz budućih sudskih sporova vezanih uz Agrokor. Osim toga, navode, "teško je očekivati da će planirana funkcionalna integracija bolnica u ovoj godini uspjeti riješiti nakupljenih 8 milijardi kuna dugova u zdravstvu što ovaj sektor čini najvećom prijetnjom stabilnoj putanji javnih financija".

U nadolazećem razdoblju očekuje se smanjenje intenziteta emigracije pa bi i pad nezaposlenosti mogao usporiti: stopa nezaposlenosti u 2018. godini iznosit će 10,5 posto te 9,7 posto u sljedećoj godini. No, ukoliko dođe do značajnijeg otpuštanja radnika uslijed restrukturiranja Agrokora kao i reforme javne uprave koja je najavljena za sljedeću godinu, nezaposlenost bi mogla biti veća. Inflacije će ove godine iznositi, procjenjuje Institut, iznositi 1,6 posto, a uslijed daljnjeg rasta BDP-a i oporavka tržišta rada, rast cijena u sljedećoj godini mogao bi ubrzati, i to na 1,8 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:00