ZAGREB - Amerikanci više nikada neće “plaćati greške Wall Streeta”, obećao im je predsjednik Barack Obama, koji je unatoč snažnom pritisku financijskog lobija uspio nametnuti potpuno nova pravila igre.
Manje rizika
Senat je konačno prihvatio temeljitu financijsku reformu koja će tvrtkama onemogućiti upuštanje u velike rizike i štetno kreditiranje, a vlastima osigurati da spriječe buduće katastrofe. Prema tom zakonu koji bi trebao stupiti na snagu do polovice godine, problamtične banke, bez obzira na to koliko su velike, moći će biti likvidirane bez troška za porezne obveznike. Banke će ubuduće poslovati s manje rizika, ali će ostvarivat i manje zarade. Ulagači se boje da bi američke banke sada mogle biti manje sklone kreditiranju, pa bi se mogao usporiti i ekonomski oporavak u SAD-u, što uz sumornu europsku priču prilično pogoršava globalnu sliku. Jučer je burzovni indeks Dow Jones već u prvim satima trgovanja potonuo više od jedan posto, nakon rekordnog pada u četrvtak od čak 3,6 posto. Tehnološki indeks Nasdaq srušio se još više.
Prisilna štednja
Snažan pesimizam ne popušta ni u Europi, gdje su burzovni indeksi i jučer nastavili pad, pa su sada na najnižoj razini u osam mjeseci. Snažno smanjenje proračuna na koje su prisiljene mnoge zemlje neminovno će otežati konačni izlazak iz recesije i oživljavanje ekonomije. Ulagači strahuju da bi Europa u idućih nekoliko godina mogla imati vrlo slabašan rast, a prezaduženim zemljama izgledniji je pad BDP-a i rast nezaposlenosti.
Dow Jones (SAD)
-1,1 posto pao je u prvim satima trgovanja jučer, nakon što je dan prije taj američki industrijski indeks potonuo 3,6 posto, najviše u jednom danu od veljače 2009.
Francuski CAC 40
-2,1 pao je jučer do do 16.30, čime je nastavljen višednevni pad dionica na europskim tržištima zbog straha da će oporavak eurozone biti vrlo skroman nekoliko idućih godina
Njemački DAX
2,6 posto pao je jučer i njemački burzovni indeks, što govori da ulagači, unatoč svim nastojanjima političara i njihovim mjerama, ne vjeruju da će se kriza lako razriješiti
Britanski FTSE
-1,8 posto pao je jučer, čime je vrijednost tog indeksa pala ispod 5000 bodova, što je najniža razina od studenoga prošlog godine, a posebno je na udaru financijski sektor
Španjolska: srezan deficit, ali i ekonomski rast u 2011.
Španjolska vlada prihvatila je paket mjera kojim će zemlji donijeti uštedu od 15 milijardi eura i smanjiti strahove da će zemlju zadesiti kriza po grčkom modelu. Proračunski deficit zemlje smanjit će se u dvije godine sa 11 posto BDP-a na 6 posto. Kako je ranije objasnio premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero, plan uključuje smanjenje plaća u javnom sektoru za pet posto u ovoj godini, ukidaju se poticaji za rođenje djece, mirovine se više neće usklađivati s inflacijom, a sredstva za regije bit će srezana za 1,2 milijarde eura. Mnogi Španjolci strahuju da će to imati poguban utjecaj na ekonomiju i zaposlenost gdje je bez posla već više od 20 posto radne snage.
Prošlog tjedna, kada su objavljeni podaci da je španjolska ekonomija izašla iz recesije u prvom kvartalu ove godine s rastom od 0,1 posto, ekonomisti su pokazivali određeni optimizam. No, nakon snažnog fiskalnog stezanja, ne samo u Španjolskoj, već i u Portugalu i Grčkoj, oporavak u EU sve je manje izgledan.
Španjolska ministrica financija Elena Salgado izjavila je da Vlada očekuje stopu ekonomskog rasta u idućoj godini od 1,3 posto, što je za pola postotnog boda manje od prijašnjih prognoza. Za ovu godinu zadržali su prijašnju prognozu da će BDP pasti za 0,3 posto. M. K.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....