NASTAVAK RECESIJE

POTVRĐEN PAD BDP-A ZA 0,7 POSTO Državni zavod za statistiku analizirao zašto smo u minusu i sedmi kvartal zaredom

Najveći negativni utjecaj imao je rast uvoza, a najznačajniji pozitivan utjecaj došao je od oporavljene potrošnje kućanstava
 Dragan Matić / CROPIX

ZAGREB - Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je danas svoju prvu procjenu pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju ove godine za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na što je najveći negativni utjecaj imao rast uvoza, a najznačajniji pozitivan utjecaj došao je od oporavljene potrošnje kućanstava.

Prema podacima koje je na konferenciji za novinare predstavio ravnatelj DZS-a Marko Krištof, potrošnja kućanstava u drugom se ovogodišnjem kvartalu nakon gotovo dvije godine oporavila i porasla je za 0,5 posto, dok je potrošnja države rasla za 1,3 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine.

Blagi je pozitivan utjecaj došao i od bruto investicija u fiksni kapital, koje su povećane za 0,9 posto.

Kod izvoza roba i usluga u drugom se tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi rast od 0,8 posto.

No, istodobno je uvoz roba i usluga, čiji rast ima negativan utjecaj na kretanje BDP-a, nakon četiri uzastopna kvartalna pada zabilježio rast za 4,9 posto.

Takva su kretanja rezultirala padom BDP-a na godišnjoj razini u drugom tromjesečju za 0,7 posto.

Iz DZS-a također napominju kako je najveći pozitivan doprinos kretanju BDP-a ostvaren izvozom turističkih usluga, dok je uvoz roba imao najveći negativni utjecaj.

Krištof je podsjetio i da je BDP Europske unije u drugom tromjesečju stagnirao, odnosno iskazana je nulta stopa rasta, pri čemu su, prema raspoloživim podacima, najviše rasle Latvija (4,3 posto) i Litva (4,2), a najviše je pao BDP Cipra (5,2 posto) i Grčke (4,6 posto).

U Hrvatskoj se nešto blaži pad u odnosu na BDP u drugom tromjesečju ove godine bilježi kod bruto dodane vrijednosti (BDV), za 0,6 posto u odnosu na drugi kvartal 2012. godine.

Najizraženiji je pad BDV-a u prerađivačkoj industriji i iznosi 5,9 posto te građevinarstvu 4,7 posto.

Najpozitivniji utjecaj došao je iz turizma, odnosno djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane, kao i od proizvodnje energije i plina, što je Krištof pojasnio pozitivnim utjecajima vremenskim prilika i cijena na vanjskom tržištu na tu djelatnost.

Statistički podaci tako govore da je BDV u poljoprivredi i šumarstvu u drugom kvartalu rastao za 0,3 posto, u djelatnosti informacije i komunikacije za 0,6 posto, a u stručnim djelatnostima za 0,5 posto.

Rast u trgovini, prometu i turizmu iznosi 0,9 posto, a za 1,1 posto povećan je i BDV u javnoj upravi.

Istodobno je, osim u industriji i građevinarstvu, smanjenje zabilježeno i kod poslovanja nekretninama (za 0,9 posto), ostalih uslužnih djelatnosti (1,4 posto) te u financijskoj djelatnosti i osiguranju (za 1,9 posto).

Među novostima u radu DZS-a Krištof je predstavio i objavu međukvartalne stope kretanja BDP-a i po tim je podacima hrvatski BDP u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prvi kvartal pao za 0,3 posto.

Ujedno je za zadnji kvartal iduće godine najavio metodološke promjene u obračunu BDP-a, koji će, primjenom nove europske metodologije nacionalnih računa, obuhvatiti i dobar dio sive ekonomije, odnosno podatke ili procjene o prihodima koji se ostvaruju npr. u trgovini drogom ili oružjem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:05