Evo što kažu Vladi

Poslodavci iz ICT sektora: Porezna reforma ne zvuči loše, a veselilo bi nas povećanje kvota za uvoz radne snage, pogotovo s tržišta izvan EU-a

Adrian Ježina
 Dragan Matić / CROPIX

Članovi Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-ICT) poručili su u srijedu Vladi da su spremni pomoći u razvoju zemlje, pogotovo u digitalizaciji ekonomije i društva, uz očekivanje da novoosnovani Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva što prije proradi.

"Zadovoljni smo što je takav ured u ustroju nove Vlade, a iako je još nejasno tko i kako će ga te s kojim ciljem voditi, vjerujemo da će pridonijeti razvoju digitalnog društva i povlačenju sredstava za ICT infrastrukturu iz EU fondova, istaknuo je na susretu s medijima u srijedu predsjednik HUP-ICT Udruge Adrian Ježina.

On smatra da je Hrvatska do sada u tome bila vrlo slaba, jer je nedostajalo strategije i koordinacije između države i sektora.

Kaže kako bi bilo dobro da premijer ima savjetodavno tijelo od dva-tri ICT stručnjaka kako bi se bolje upoznao sa svim ICT procesima u Hrvatskoj i EU-u.

Ježina i HUP-ICT vjeruju da je neke stvari za poboljšanja u ICT sektoru pa i šire u društvu ipak moguće kvalitetno napraviti kratkoročno, u idućih godinu i pol, poput porezne reforme, usvajanja zakona o javnoj nabavi, revizije Strategije pametne specijalizacije te fleksibilnijeg sustava za prijavu kvota za potrebe radne snage.

Dugoročno, u četiri godine mandata, prije svega su po njegovu mišljenju potrebni zahvati u obrazovanju, digitalnoj transformaciji društva i digitalizacije javne uprave te dostupnosti širokopojasnog interneta.

"Porezna reforma ne zvuči loše, sigurno će rasteretiti rad i donijeti povećanja plaća", ocijenio je Ježina dodajući da veseli i najava izmjena zakona o javnoj nabavi u smjeru prihvaćanja ekonomski najpovoljnije ponude s najboljim omjerom cijene i kvalitete, a da bi ih još više veselilo povećanje kvota za uvoz radne snage, pogotovo s tržišta izvan EU-a i to u skladu s potrebama i u kraćem vremenskom roku.

Za tri izdvojena dugoročna cilja Ježina je kazao da se mogu, ali i moraju ostvariti u iduće četiri godine, jer bi sve poslije toga bilo zaostajanje za svijetom i Europom.

Dopredsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Balen istaknuo je da je trenutno najvažniji nastavak provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i uspostava nacionalne Strategije razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina.

"Neophodno je staviti u funkciju strateški okvir koji će utjecati na sve razine obrazovanja, a horizontalnim djelovanjem i suradnjom treba obuhvatiti i sustav zapošljavanja te poticanje otvaranja radnih mjesta kako bi se adekvatno odgovorilo na rastući problem odlaska mladih iz Hrvatske, ali i privukli stručnjaci iz drugih zemalja", naglasio je Balen.

U vezi potrebi razvoja broadbanda ili širokopojasnog pristupa internetu, s naglaskom na ruralne sredine, dopredsjednik HUP-ICT-a Boris Drilo naglasio je da je Hrvatska jedina država u EU koja za tu svrhu nije povukla ni kune iz EU fondova, a u kojima ju za tu namjenu čeka oko 200 milijuna kuna, plus još oko 200 milijuna kuna samo za IT.

"U hrvatskom ICT sektoru godišnje se 'okrene' oko 4 milijarde kuna, neke poslove je moguće odraditi vrlo brzo te već u godinu dana ostvariti povrat ulaganja, što je rijetkost među svim sektorima. Stoga i zbog svih platformi na kojima radi ICT može biti pokretač i promjena, i razvoja, i još jačeg izvoza, i zapošljavanja i investicija. Za to je nužno aktivirati i sredstva iz EU fondova koja čekaju, pa predlažemo Vladi da se time što prije pozabavi jer mislimo da se to uz pravilan pristup i konzultacije i koordinaciju sa sektorom može povući u idućih godinu i pol dana", naglasio je Drilo.

Upozorio je i da su iz Europske komisije već stigle opomene Hrvatskoj oko primjene direktive za snižavanje cijena gradnje širokopojasne infrastrukture, i ma koliko se privatni ICT sektor trudio oko toga se ništa nije provelo te bi stoga, misli Drilo, država trebala što prije stvoriti partnerski odnos sa sektorom kako bi usuglasili zajednički pristup toj problematici, čega do sada nije bilo, ali je bilo, kako je kazao, nelojalne konkurencije državnih IT tvrtki i agencija, poput APIS IT-ja i Fine privatnom ICT sektoru.

"Za razvoj broadbanda odnosno izgradnju pristupnih mreža i agregacijske mreže (preko koje idu sve druge mreže) nije bilo jasne strategije i zato papiri koje je država poslala u Bruxelles za povlačenje sredstava iz EU-a za tu namjenu nisu prošli, a nismo ni dobro planirali sve korake. Nije dobro ni da neke državne IT tvrtke koje su na proračunu ili subvencionirane dobivaju IT projekte izvan stvarne tržišne utakmice, za što je također bilo opomena iz EU-a", objasnio je Drilo.

Na spomen nelojalne konkurencije državnih tvrtki javio se Roman Rožman iz državne tvrtke Odašiljači i veze (OiV) koji je kazao da oni rade na tržišnim principima te da smatra kako agregacijska mreža treba ostati kod njih, za što je bivša Milanovićava Vlada pokrenula stvari no sve se usporilo zbog promjene vlasti, ali koliko Rožman zna i kako je kazao, od toga se nije odustalo. Riječ je zapravo o objedinjavanju svih mrežnih infrastruktura državnih tvrtki poput HŽ-a, HAC-a i drugih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:45