KRPANJE GUBITAŠKIH RUPA

Porezni su obveznici za subvencije gubitašima platili 10 milijardi kuna

ZAGREB - Europska Unija je krenula u izmjene sustava državnih potpora, koje bi se mogle prelomiti preko leđa niza hrvatskih tvrtki, i to neposredno nakon što Hrvatska postane punopravna članica Unije.

Modernizacija potpora

Proizlazi to iz dokumenta Europske komisije “Modernizacija državnih potpora u EU”, koji su eurokrati uputili na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću EU.

Cilj je da novi sustav potpora na snagu stupi 1. siječnja 2014. godine. Ako prođe prijedlog Europske komisije, Unija bi se u budućnosti trebala koncentrirati na “dobre potpore”, a to su one proračunske injekcije koje su namijenjene istraživanju i razvoju, inovacijama, zaštiti okoliša i malim i srednjim poduzećima te razvoju regija. Drugim riječima, u Bruxellesu više ne žele davati subvencije za sanaciju i restrukturiranje tvrtki s obzirom na to da one uglavnom ne rezultiraju željenim učincima i narušavaju slobodnu tržišnu utakmicu, a porezne obveznike skupo koštaju.

- Javna potrošnja mora postati učinkovitija i targetirana na politike koje promiču gospodarski rast kako bi se postigli zajednički europski ciljevi - objašnjavaju u Europskoj komisiji razloge zbog kojih žele mijenjati sustav potpora.

Ulje na vatru

Državne potpore gutaju dobar dio novca poreznih obveznika. Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Unija je u 2010. za potpore izdvojila 73,7 milijardi eura, ili 0,6 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP), u što nisu uključene potpore željeznicama.

Recesija je dolila ulje na vatru vapajima tvrtki za pomoć, pa je EU za gospodarstva suočena s krizom u 2010. izdvojila dodatnih 11,8 milijardi eura, ili oko 0,1 posto Unijina BDP-a.

Što se potpora tiče, hrvatsko je gospodarstvo i dalje ovisno o proračunskoj infuziji. Naime, s udjelom državnih potpora od 2,8 posto BDP-a, Hrvatska i dalje ima višestruko veći udio subvencija u BDP-u od prosjeka u EU.

Porezni su obveznici, prema podacima AZTN-a, hrvatske tvrtke u 2010. poduprijeli s nešto manje od deset milijardi kuna, ili oko 1,3 milijarde eura. No, hrvatski problem nije samo visina državnih potpora, nego i njihova struktura. Upravo je to i razlog zbog kojega bi se Hrvatska već trebala pripremati za novi europski sustav potpora.

Podaci AZTN-a, primjerice, pokazuju da se najveći dio potpora u EU već i sada usmjerava u “dobre potpore”, dok su u Hrvatskoj i dalje najpopularnije upravo subvencije za restrukturiranje i sanaciju tvrtki, odnosno za njihovo preživljavanje.

Dodatni je problem što tvrtke i nakon što iskoriste državnu potporu vrlo brzo ponovno kucaju na vrata Vlade, a mnoge završe i u stečaju.

Lošima ništa

- Potpore se po tim novim europskim pravilima više ne bi dodjeljivale onima koji nemaju tržišnu perspektivu. Potpora za sanaciju i restrukturiranje bit će i dalje, ali puno manje nego sada. Iskustva pokazuju da se takve potpore baš i nisu pokazale uspješnima - objašnjava jedan naš sugovornik iz AZTN-a.

Prema podacima AZTN-a, u razdoblju od 2005. do 2011. antimonopolska je agencija odobrila oko 17 milijardi kuna potpora, i to za samo 15 poduzetnika. Najveći dio tog novca, oko 16,5 milijardi kuna, ili čak 97 posto, progutala su brodogradilišta. Ostale potpore dobili su Varteks, željezare u Splitu i Sisku te još neke tvrtke, od kojih su mnoge sada u stečaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:51