ANTON KOVAČEV

NOVA SLAMKA SPASA ZA ŠKVEROVE Šef ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj: 'Mi možemo financirati gradnju brodova'

Ilustracija: Porinuće tankera u Brodotrogiru
 Zvonimir Barišin / Hanza Media

Europska investicijska banka (EIB) spremna je kreditirati hrvatska brodogradilišta, potvrdio nam je Anton Kovačev, šef Ureda te banke u Zagrebu.

- EIB je prava investicijska banka i mi ne možemo sudjelovati u restrukturiranju bilo kojeg poduzeća ili odobrenju kredita za obrtna sredstva. No, u segmentu kredita brodogradnji možemo financirati gradnju broda, bilo odobrenjem kredita brodogradilištu, bilo brodovlasniku, odnosno naručitelju broda - rekao nam je Kovačev.

Naravno, ni eventualna kreditna infuzija EIB-a škverovima nije bezuvjetna. Visina kredita, pa i sama mogućnost kreditiranja izravno ovise o kreditnoj sposobnosti samoga brodogradilišta. Tu je i pitanje jamstava za kredit.

Velik rizik

- Ne bi trebao biti sporan iznos kredita ako je kreditoprimac u redu. Kada je riječ o hrvatskim škverovima, moramo još vidjeti, EIB uvijek gleda bilancu i dosadašnje poslovanje kreditoprimca, ali i sam projekt - objašnjava Kovačev.

Krediti EIB-a mogli bi se pokazati kao slamka spasa za hrvatska brodogradilišta. Naime, kako se može čuti u krugovima brodograditelja, banke su u posljednje vrijeme uvelike zavrnule pipu škverovima. Razloga za to je, ocjenjuju škverani, više, a glavni se svode na krizu u Agrokoru, čiji ishod (i) bankari još čekaju, ali i na krizu kroz koju prolazi Uljanik, pulsko brodogradilište koje se još donedavna smatralo uspješnom pričom, a čija budućnost sada visi o niti.

- Financiranje brodogradilišta za banke predstavlja velik rizik i zato oklijevaju s financiranjem - žali nam se jedan naš dobro upućeni sugovornik iz brodograditeljskog biznisa.

U samim bankama nije se moglo dobiti odgovor na pitanje jesu li točne žalopojke iz brodograditeljskih krugova o njihovoj nevoljkosti da financiraju škverove.

Ništa bez banke

Bankarsko praćenje škverova nužno je za njihovo poslovanje. Ako, primjerice, naručitelj naruči gradnju broda vrijednog 100 milijuna eura, on obično daje avans, no dani predujam najčešće se kreće oko udjela od 20 posto ili manje. U ovom konkretnom slučaju to bi bilo 20 milijuna eura. Ostatak, objašnjavaju brodograditelji, naručitelji broda plaćaju tek nakon primopredaje koja može biti za nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, ovisno o vrsti i veličini broda. To znači da je na samom brodogradilištu da se snađe za preostalih 80 milijuna eura, i tu im je pomoć sa strane, prije svega od banaka, nužna.

- Tu bez praćenja banaka ne možemo, a zato nam trebaju i državna jamstva - objašnjava naš sugovornik iz brodograđevnog biznisa.

Osim EIB-a i poslovnih banaka, brodogradilišta mogu koristiti i kreditne linije Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Ta je državna financijska institucija u prošloj godini podržala 15 projekata brodogradilišta, od čega se četiri odnose na osiguranje izvoznih potraživanja u ukupnom iznosu od 338,6 milijuna kuna, devet projekata na odobrene kredite u iznosu od 722,7 milijuna kuna, a dva na jamstva u vrijednosti od 354,6 milijuna kuna, kažu nam u HBOR-u.

Konačno, i brodogradilištima ostaje mogućnost prijavljivanja na natječaje iz fondova EU. No, ti su programi, upozorava Olgica Spevec, dugogodišnja šefica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i pregovaračica s EU, namijenjena ponajprije istraživanju i razvoju. Osim toga, od škverova koji konkuriraju za novac iz Unijinih fondova traži se uredno poslovanje.

Odobrenje EK

- Financiranje brodogradilišta nije jednostavno. Ipak, brodogradilišta s jasnim procesima, proračunom i mjerilima za nadzor lakše će zatvoriti financijsku konstrukciju - ocjenjuje Roland Torsten Land, direktor u njemačkoj državnoj razvojnoj banci KfW. Dodaje kako i među hrvatskim škverovima ima dobrih priča.

Upravo je politika jamstava ona od koje brodograditelji imaju najveća očekivanja od države. Darko Pappo, član Uprave DIV-a, vlasnika Brodosplita, kaže kako su brojne članice EU koje imaju jaku brodogradnju pitanje jamstava uredile posebnim propisima za koje su dobile zeleno svjetlo Bruxellesa. S druge strane, Hrvatska to nije učinila pa svaki put kada brodogradilište treba jamstvo države za kredit, mora čekati političku odluku Vlade, koju se obično čeka mjesecima.

- Bilo bi dobro da i Hrvatska pitanje tog jamstvenog programa uredi na isti način kao druge članice i za njega dobije odobrenje Europske komisije, pa da brodogradilište koje ugovara gradnju broda zna da će dobiti potrebno jamstvo. Osim toga, za davanje jamstava ne mora biti nadležna Vlada, nego to može raditi i neko drugo tijelo, primjerice HBOR - zaključuje Pappo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:56