NEOBIČNA KRITIKA SLOVENSKE VLADE UPRAVI NLB-a: 'Zašto ste ispoštivali sudske presude iz Hrvatske o prenesenoj štednji?'

Dok se čeka najavljeno slanje pisma i poziva Vlade Slovenije Europskoj komisiji da posreduje u sporu s Hrvatskom oko prenesene štednje iz 'Ljubljanske banke', otkrivaju se novi detalji izgubljenih sporova 'Nove ljubljanske banke' i pripadajućih odšteta za prenesenu štednju u Hrvatskoj.

Nastupivši na odboru za ustav slovenskog parlamenta koji je raspravljao o prijedlogu za promjenu ustavnog zakona o 'Novoj ljubljanskoj banci', dužnosnik Vlade Slovenije za pitanja sukcesije dr. Andraž Zidar otkrio je da 'Nova ljubljanska banka' za sada bilježi četiri izgubljena spora s 'Privrednom bankom Zagreb' i 'Zagrebačkom bankom'.

- Vrijednost nijednog od izgubljenih sporova 'NLB'-a za prenesenu štednju ne prelazi 25 milijuna eura - otkrio je Zidar. S druge strane, niti 'NLB' kao tužena, niti 'Privredna banka Zagreb' i 'Zagrebačka banka' kao tuženice, ne izlaze u javnost s informacijama o spomenutim sudskim postupcima, niti ih komentiraju.

Svotu od 25 milijuna eura Zidar nije spomenuto slučajno, jer je na istome odboru predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša, koji je i pokrenuo proceduru izmjene ustavnog zakona, izašao s podatkom da je 'NLB' nedavno izgubila spor vrijedan 20 milijuna eura vezan za prenesenu štednju u Hrvatskoj.

Presuda u Strasbourgu

Otkako je, u ljeto 2014., Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u famoznoj presudi 'Ališić i ostali' obvezao Sloveniju da mora obešteti štediše 'Ljubljanske banke' iz Hrvatske i BiH a službena Ljubljana počela provoditi tu odluku, palo je u drugi plan pitanje odštete za hrvatske banke koje su ranih devedesetih preuzele dio duga 'Ljubljanske banke' na sebe.

Ranih devedesetih, naime, 'PBZ' i 'Zagrebačka banka' preuzele su na sebe dio duga zagrebačke filijale 'Ljubljanske banke' prema hrvatskim štedišama, u iznosu od tadašnjih 412 milijuna DEM. U tom razdoblju, podsjetimo, hrvatskim vlastima postalo je jasno da 'Ljubljanska banka', pravdajući se raspadom Jugoslavije i jedinstvenog monetarnog sustava bivše države, neće isplaćivati deviznu štednju svojim klijentima u Hrvatskoj, pa su ponudili oštećenim štedišama da prenesu svoje uloge u domaće banke.

Procjenjuje se da je taj poziv prihvatilo preko 200 tisuća štediša 'Ljubljanske banke', čije su štedne uloge kroz aranžman od deset godina isplaćivale hrvatske banke, jasno, s namjerom da tako isplaćeni novac kasnije naplate od 'Ljubljanske banke'.

Budući da je imala pomno razrađeni scenarij kako prevariti štediše 'Ljubljanske banke' izvan Slovenije i one koje su preuzeli njihova potraživanja poput 'Zabe' i 'PBZ'-a, slovenska je Vlada 1994. donijela famozni ustavni zakon o 'Ljubljanskoj banci' kojim je imovinu i potraživanja banke prenijela na novostvorenu 'Novu ljubljansku banku', a dugove je ostavila 'Ljubljanskoj banci' bez imovine.

Tužbe u Hrvatskoj i Sloveniji

Na taj su potez slovenskih vlasti 'Zagrebačka banka' i 'Privredna banka Zagreb' reagirale tužbama i u Hrvatskoj i u Sloveniji. Tužbe su pokrenule i štediše 'Ljubljanske banke' u Hrvatskoj koje nisu prenijele štednju u 'Zabu' i 'PBZ', a procjenjuje se da je ukupni dug 'Nove ljubljanske banke' prema njima 1994. bio 312 milijuna tadašnjih DEM bez kamata.

Nakon dugotrajne pravne bitke, štediše su dobile spomenutu zadovoljštinu na Europskom sudu za ljudska prava Strasbourgu u famoznoj presudi 'Ališić i ostali' i Slovenija im je dosad isplatila oko 60 milijuna eura odšteta za staru deviznu štednju. Kao iznos koji bi 'Nova ljubljanska banka' trebala isplatiti za prenesenu štednju hrvatskim bankama godinama se spominjao iznos od 170 milijuna eura.

Iako je počela provoditi presudu 'Ališić', slovenska Vlada u svibnju je prošle godine objavila priopćenje u kojem je ustrajala na stavu da za potraživanja 'Zagrebačke banke' i 'PBZ'-a nisu odgovorne ni 'Nova ljubljanska banka', ni slovenska država, pa čak, napisali su, ni 'Ljubljanska banka u likvidaciji'.

Stav slovenske Vlade zaoštren je na Skupštini dioničara 'Nove ljubljanske banke' održanoj u ponedjeljak, 9.travnja ove godine kada je Upravi izdan nalog da pitanje prenesene štednje tretira u skladu sa spomenutim priopćenjem iz svibnja prošle godine. Uz dodatak da Uprava 'NLB'-a dostavi Vladi očitovanje zašto je isplatila odštete po pravomoćnim presudama u korist 'Zagrebačke banke' i 'PBZ'-a.

Istraga Europske komisije

Upravi 'NLB' naređeno je na Skupštini da imovinom banke upravlja tako da odštete po presudama za prenesenu štednju u Hrvatskoj nije moguće provesti. Tako znakovit zaključak mogao bi biti uvod u izmjenu ustavnog zakona o 'NLB'-u, no ustavna stručnjakinja Dominika Švarc Pipan upozorila je na spomenutoj sjednici odbora za ustav da ustavni zakon ne može regulirati pitanja kao što su provedba pravomoćnih sudskih presuda. Najnovije namjere slovenske politike oko stare devizne štednje 'NLB'-a otežava i istraga koju je Europska komisija otvorila protiv Slovenije upravo zbog nepoštivanja dogovora Ljubljane i Bruxellesa oko prodaje 'NLB'-a.

Na istoj sjednici parlamentarnog odbora nastupio je kao predstavnik stranke DeSUS i Karl Erjavec.

- Uprava 'Nove ljubljanske banke' imala je pravno uporište odbaciti provedbu presuda o prenesenoj štednji, ali to nije učinila. Zašto? To je pitanje za one koji su sve ovo zakuhali - poručio je Erjavec, koji je krajem ožujka poslao i protestnu notu Banskim dvorima zbog presuda naših sudova o odštetama 'NLB'-a. Zanimljivo da Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na svojim stranicama uopće nije objavilo primitak slovenske protestne note, niti je javno reagiralo na nj.

Jedini član odbora koji se založio za poštivanje sudskih presuda o prenesenoj štednji 'Ljubljanske banke' bio je Matija Vraničar Erman iz 'Ljevice'. No, zastupnik 'Ljevice' se založio i za to da Hrvatska ispoštuje presude u korist 'Nove ljubljanske banke' za odštetu nevraćenih kredita koje su hrvatska poduzeća podigla kod zagrebačke filijale 'Ljubljanske banke'. Slovenski izvori navode da su hrvatska poduzeća ostala dužna 'Ljubljanskoj banci' oko 300 milijuna eura.