NOVI PLAN

MJERE ZA DIZANJE KONKURENTNOSTI TURIZMA Do 2020. moramo biti među prvih 20 u svijetu

Od 14 stupova vrednovanja, pad smo zabilježili u njih osam, više od polovice
Zagreb, 060613.Markov trg.Banski dvori.Redovita sjednica Vlade.Na fotografiji: Dario Lorencin.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

Hrvatska je u 2013. pala na svjetskoj ljestvici konkuretnosti u turizmu sa 34. mjesta, na koje smo se popeli 2011. godine, na 35. mjesto.

Na 34. smo mjestu, dakle, bili samo dvije godine.

To i ne bi bio toliko dramatično da budući glavni cilj Strategije razvoja hrvatskog turizma nije da na 20. mjesto, među prvih dvadeset, stignemo do 2020. Izvješće o konkurentnosti u turizmu Svjetski je ekonomski forum objavio još u srpnju.

Složena metodologija

Ono obuhvaća 133 zemlje svijeta i ocjenjuje ih po 14 stupova unutar kojih je 79 pokazatelja koji utječu na konkurentnost - od zakonodavstva, preko zdravlja i higijene, turističke infrastrukture, cjenovne konkurentnosti, lakoće zapošljavanja stranih radnika, do pristupnosti bankomata ili raširenosti HIV-a.

Od 14 stupova vrednovanja konkurentnosti ove godine u odnosu na 2011. zabilježili pad u njih osam, dakle više od polovice. Za čak 19 mjesta pali smo u sektoru zakonodavstva, za deset mjesta u ljudskim potencijalima, za devet u skolnosti prema razvoju turizma. Nadalje, sa 101. na 109. mjesto pali smo u cjenovnoj konkurentnosti turizma. Zabrinjava podatak da smo za pet mjesta skliznuli nadolje po pokazatelju osobne sigurnosti.

Prema procjeni WEF-a, poradili smo na razvoju i prezentaciji prirodnih resursa. U tom smo se stupu popeli za 19 mjesta. Za pet pozicija digli smo se u ICT infrastrukturi. Za devet mjesta popeli smo se prema kriteriju važnosti turizma za zemlju, ali za isto smo toliko otišli naniže u sklonosti prema razvoju turizma. Za dva mjesta popeli smo se u ekološkoj odživosti, a za jedno u zdravlju i higijeni, kao i infrastrukturi za kopneni prijevoz.

Od 79 pokazatelja, ove smo godine svrstani u prvih 30 zemalja svijeta prema samo 15 pokazatelja, s kojima, zapravo, nikada nismo imali problema, primjerice, od utjecaja HIV-a na poslovne učinke do opasnosti od terorizma.

U Ministarstvu turizma održana je sjednica Međuministarskog stručnog vijeća za turizam, na kojoj je dogovoreno kako “zaustaviti nazadovanje, potaknuti rast konkurentnosti i efikasno koristiti sredstva EU”.

Sami biramo područja

Dr. Neven Ivandić iz Instituta za turizam izvješće Svjetskog ekonomskog foruma ne doživljava tragično.

- Objektivno, mislim da WEF-ova metodologija nije relevantna. Taj izvor ne može nam ukazati na čemu moramo poraditi da bismo bili konkuretni. Primjerice, ne možemo i ne moramo poraditi na konkurenciji u utjecaju HIV-a na poslovne učinke, ali možemo u hotelijerstvu. Konkretno, osposobiti brojna zapuštena odmarališta, poput Kupara. Riječ je o metodologiji koja ništa ne znači za razvoj konkurentnosti našeg turizma u područjima u kojima to želimo. Osim o broju hotelskih soba na 100 stanovnika, to su pokazatelji izvan nadležnosti turističke politike. Više se ocjenjivalo stanje države. Mnogo bitnije za nas su investicije, ne samo u hotele nego u turističke proizvode - objašnjava Ivandić.

No, s obzirom na pad, je li realno očekivati da ćemo se do 2020. popeti za čak 15 mjesta, pitali smo dr. Ivandića.

- Moramo poraditi na turističkim proizvodima, zakonodavstvu, investicijama. Manje je važno jesmo li po WEF-u na 14. ili 20. mjestu - smatra Ivandić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:59