Ministar Šuker protiv Fonda jer se boji novog minusa države

ZAGREB - Fond za spas gospodarstva Vlada uporno najavljuje, ali stalno odgađa njegovo konačno predstavljanje javnosti.

Nedavno je Vlada rok za objavu svog paketa mjera pomoći gospodarstvu, koji uključuje i taj fond te jačanje uloge Hrvatske banke za obnovu i razvitak, pomaknula za sredinu siječnja, no upućeni tvrde kako je vjerojatno da Banski dvori neće moći ispoštovati ni taj rok.

Financije prije svega

Navodno je glavni problem nastao između potpredsjednika Vlade i ministra financija Ivana Šukera te novog premijerkina savjetnika i, po nekima, glavnog kreatora fonda za pomoć gospodarstvu, Borislava Škegre. Šuker se, doznajemo, silno opire stvaranju bilo kakvog fonda koji bi imao bilo kakvog udjela u preraspodjeljivanju proračunskih stavki.

Jedan od razloga Šukerova nezadovoljstva navodno je i strah da bi intervencija fonda u posrnula poduzeća zapravo vodila u novo podržavljenje tvrtki. Za ministra financija navodno je sporan i način rukovođenja novim fondom jer ne želi biti izvrgnut kritikama o netransparentnom pružanju pomoći. Isto tako, boji se i da bi financiranje posrnulih iz proračuna samo povećalo dug države.

- Šuker razmišlja samo u kontekstu prihoda i rashoda u proračunu dok je stanje u gospodarstvu za njega u drugom planu - kaže jedan naš sugovornik. Time Ivan Šuker potvrđuje da je prije svega ministar financija dok mu uloga potpredsjednika za gospodarstvo još nije “sjela”.

‘Misaona faza’ fonda

- Fond je još u misaonoj fazi - kratko nam je prenio svoje dojmove jedan od uključenih u taj projekt, koji je želio ostati anoniman.

Osnivanje novog fonda navodno zapinje kako na načinu njegova rada, tako i na modelu financiranja. I dok jedni, posebno poslodavci, guraju stvaranje interventnog fonda, koji bi pomagao tvrtkama koje je kriza bacila na koljena, drugi potiču formiranje investicijskog fonda, a treći se zalažu za stvaranje jamstvenog fonda. Po svemu sudeći, novi će fond, kada bude osnovan, sadržavati sve tri funkcije, što znači da će biti i investicijski i interventni i jamstveni.

Posrnuli državi? Nikako!

Za osnivanje fonda najviše se zauzimaju poslodavci, koji su intervenciju države tražili još na početku krize.

No, i njegov protivnik Ivan Šuker ima sljedbenike. Dr. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, također smatra da osnivanje nekakvog interventnog fonda nije dobra ideja.

- Ako banke imaju desetak milijardi kuna kreditnog potencijala, treba ih ohrabriti da izravno kreditiraju poduzeća. Budu li one kreditirale državni fond, a on poduzeća, akcija lako može završiti kao novih 1,5 milijardi eura državnog duga - strahuje Njavro.

Smatra da je država danas potpuno nepripremljena za ulazak u vlasničku strukturu posrnulih tvrtki, što najbolje pokazuju afere u državnim i javnim poduzećima. Stoga se novac fonda nikako ne bi smio koristiti za vlasničko preuzimanje posrnulih kompanija jer Njavro ne vjeruje da bi ih menadžment koji postavi država uspio osoviti na noge i uspješno prodati. Za njega su najveća opasnost za hrvatsko gospodarstvo ove godine neopravdano dugi stečajevi, koji uništavaju supstancu poduzeća, čija bi se djelatnost mogla očuvati brzim stečajevima kroz preustroj.

Neka snize poreze

Isto tako, Njavro ne vidi zašto bi država morala novcem iz proračuna na bilo koji način pomagati posrnulim tvrtkama.

- Ako država ima viška novca, neka prvo brzo i uredno plaća svoje obveze. Bude li i nakon toga imala novca, neka snizi poreze i tako pomogne gospodarstvu. Neka ne naplaćuje porez na neisplaćenu dobit pa će tako pomoći sve tvrtke koje su dobro vođene i koje nas jedine mogu izvući iz krize - predlaže Njavro.

HBOR-u zadaća, ali ne i novac?

Osim na samom fondu, puno više nije napravljeno ni na jačanju uloge HBOR-a.

U ovom je trenutku poznato jedino to da bi HBOR trebao dobiti i mogućnost vlastitim sredstvima dokapitalizira tvrtke kojima treba pomoć. No, pitanje je ima li predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev novca za to, jer mu sredstva u proračunu za 2010. godinu nisu znatnije povećana.

I Đuro Njavro, kao i neki drugi ekonomisti s kojima smo razgovarali, smatra da bi gospodarstvo imalo više koristi od jakog HBOR-a nego od novog fonda.