ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak predstavila je program pod nazivom “Kreditiranje nove proizvodnje”, kojim će, za razliku od svojih ostalih investicijskih kreditnih programa, gospodarstvenicima omogućiti kreditiranje tekućih plaćanja, materijala i sirovina u vrijednosti većoj od 30 posto ukupnog kredita. Novac iz novog programa namijenjen je i ulaganju u nove proizvode i tehnologije, plaćanju troškova certifikata za proizvode te povezivanju i zajedničkom nastupu hrvatskih poduzetnika.
Protiv nelojalnosti
- Program je, između ostalog, predviđen i za isključenje nelojalne konkurencije. Dosad smo imali slučajeve da su se zbog niže cijene uglavnom uvozili nekvalitetni proizvodi, a kvalitetni su proizvodi domaćih proizvođača ostajali po strani. Novim programom to želimo mijenjati. Sada ćemo poticati hrvatske proizvođače da krenu u proizvodnju novih proizvoda na tržištu - rekao je Antun Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.
Proizvođačima će na raspolaganju biti krediti s kamatnom stopom od dva do četiri posto, a moći birati hoće li uzeti kunski ili kredit s valutnom klauzulom. Kreditiranje će se provoditi preko poslovnih banaka ili izravno.
Povezivanje inovatora
Novim će programom HBOR potaknuti povezivanje inovatora s iskusnim poduzetnicima, a krajnji je cilj podizanje hrvatskog gospodarstva.
- Domaća proizvodnja pretpostavka je za zadržavanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih, povećanje izvoza i smanjenje ovisnosti o uvozu - dodao je Kovačev.
Ivanka Marčiković Putrić, izvršna direktorica HBOR-a, istaknula je da su se mnogi proizvođači dosad žalili na nelojalnu konkurenciju s obzirom na to da su inozemnim proizvođačima koji plasiraju robu na hrvatsko tržište na raspolaganju bili alati nedostupni domaćima, kao što je kreditiranje kupaca. Ovim se programom i hrvatskim proizvođačima nudi ista opcija.
Povećana vrijednost
Kovačev je podsjetio je HBOR u ovoj godini poduzeo privremenu mjeru za smanjenje kamatnih stopa za jedan postotni bod za nove investicije u poljoprivredi, turizmu, industriji, zaštiti okoliša i obnovljivim izvorima energije.
- Sniženje kamatnih stopa za 11 investicijskih programa utjecalo je na povećanje broja odobrenih kredita za 52 posto, dok se ukupna vrijednost kredita povećala za čak 90 posto - istaknuo je Kovačev.
To znači da je u 2012. godini odobreno kredita u vrijednosti 8,9 milijardi kuna, što je 48 posto više nego lani. Za potrebe izvoznika odvojeno je pet milijardi kuna kredita te je osigurana 2,1 milijarda kuna izvoznih poslova.
- Uzimajući u obzir da je u razdoblju od siječnja do listopada 2012., hrvatski izvoz iznosio 60 milijardi kuna, proizlazi podatak da je HBOR pokrio 12 posto ukupnog hrvatskog izvoza - pohvalio se Kovačev.
‘Ne bojimo se da će nam ponestati svježeg novca’
Kao zanimljivu činjenicu Kovačev je izdvojio je podatak da je ove godine prvi put od izbijanja krize izmijenjena struktura odobrenih kredita u korist kreditiranja novih investicija.
Za razliku od hrvatskih banaka koje u svojem portfelju imaju prosječnih 13,2 posto loših kredita, udjel takvih kredita u HBOR-u iznosi tek 3,7 posto. HBOR se ne treba bojati da će mu svježeg novca nestati sljedeće godine s obzirom na to da je u državnom proračunu planirana uplata od 600 milijuna kuna za njegov osnivački kapital, što je svota koja odgovara ovogodišnjoj i tri je puta veća od one iz 2011.
- Uz sredstva iz proračuna i planiranog zaduženja od gotovo 1,3 milijarde eura, HBOR za 2013. planira kreditnu aktivnost jednaku ovogodišnjoj, a ona će do kraja godine iznositi više od devet milijardi kuna - zaključio je Kovačev.