Kredite neće moći vraćati 16,8% dužnika

Mlađan Dinkić, srpski ministar financija i ekonomije, planira se ove godine u inozemstvu zadužiti za tri milijarde eura. Dvije milijarde eura osigurat će na europskim tržištu, a milijardu će u formi klasičnog kredita dobiti od ruskih banaka. Okretanje financijskim tržištima istoka strategija je koju Srbija planira početi ozbiljnije primjenjivati, ne samo kada su u pitanju financijska tržišta, već i izravna strana ulaganja. Slično razmišlja i Wojciech Kowalczyk iz poljskog ministarstva financija, jedan od pet sudionika najavnog panela tradicionalne konferencije Euromoneyja u Beču posvećene ekonomiji srednje i istočne Europe te načinu na koji se zemlje nose s krizom.

Mogućnost za zaradu

Dok pojedine zemlje pritisnute krizom traže izlaz šireći potencijalne destinacije u kojima mogu osigurati kapital, bankarska grupacija UniCredit, vodeća u regiji, i dalje ima velike ambicije. Aktivnost će osobito pojačati u zemljama koje čeka najbrži rast: Rusiji, Turskoj, Češkoj i Poljskoj. Na pitanje brine li ih dolazak novih, istočnih igrača u regiju, Franco Papa, direktor UniCredita za srednju i istočnu Europu, rekao je da su istočni igrači dobrodošli, ali je činjenica da se regija i dalje prvenstveno oslanja na kapital iz eurozone, ponajprije Italije, Austrije i Francuske.

- Prisutnost ovih igrača i u našem je interesu jer je regija važno tržište za zapadnu Europu. Što je više razvijena, veća je mogućnost plasirati vlastite proizvode - izjavio je.

Povratak recesije

Najnovija studija UniCredita o bankarskom sektoru u srednjoj i istočnoj Europi pokazuje da su dugoročni potencijali regije i dalje vrlo dobri. U razdoblju od 2013. do 2017. u Turskoj i Rusiji, primjerice, očekuje se prosječna stopa rasta od oko četiri posto. Najslabija su očekivanja za Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku, tri zemlje koje su ove godine ponovno ušle u recesiju. One mogu očekivati prosječnu stopu rasta od 1,5 posto (Mađarska) do 1,9 posto, koliko se očekuje u Hrvatskoj.

Kakvo je stanje u pojedinoj zemlji dobro je vidljivo i iz raširenosti loših kredita koje tvrtke i poduzeća više ne mogu vraćati navrijeme. Prema procjeni istraživanja UniCredita, udjel loših kredita u Hrvatskoj, koji je na kraju 2012. porastao na 14,9 posto, nastavit će rasti i ove će godine dosegnuti 16,8 posto. Od 17 zemalja u kojima je prisutna ta bankarska grupacija, Hrvatska će tako po raširenosti loših kredita doći na sedmo mjesto. Najgore je stanje u Kazahstanu i Ukrajini.

Nema brige za profit

Unatoč velikom udjelu nenaplativih kredita, u UniCreditu napominju da bankarski sektor i dalje iskazuje dobru profitabilnost. Uz očekivani prosječni povrat na kapital od 10,9 posto u razdoblju od 2012. do 2015., regija će ostvarivati atraktivnu dvoznamenkastu stopu profitabilnosti koja je održivija nego u zapadnoj Europi. Tempo rasta kreditiranja, doduše, osjetno je usporen, što Aurelio Maccario, voditelj Strateškog planiranja za SEI u UniCreditu, objašnjava opreznijim pristupom, padom kvalitete imovine i ograničenim mogućnostima za ulaganje.

- Osim toga, omjer kredita i depozita ima sve važniju ulogu radi potrebe za poboljšanje strukture financiranja bilance - ustvrdio je. Banke prilagođavaju svoju strategiju i ono što je sigurno jest da se dosadašnji način kreditiranja regije, unošenjem stranog kapitala, više neće ponoviti, banke se u većoj mjeri planiraju oslanjati na domaću štednju. Ostaje pitanje hoće li domaći izvori biti dovoljni u slučaju da se ekonomski rast ubrza. U UniCreditu napominju da će, ako se to dogodi, vidjeti što učiniti, ali uvoz kapitala u znatnijoj mjeri više nije opcija.

Poput banaka, mnogi ulagači i dalje gledaju regiju kao dobru priliku, no još jedna godina krize ostavila je gorak okus u ustima. Zato ove godine sudionice konferencije u Beču s mnogo više opreza gledaju na perspektive.

Ugroženima još teže

U ovoj godini, kako je rekao jedan bankar, doći će do još veće diferencijacije između dobrih i loših: za one koji su se uspijevali održati i pokazali otpornost na krizu u 2013. bit će malo lakše, onima kojima je bilo jako teško - bit će još teže.